Kako postaviti fotonaponsku elektranu na krovu višestambene zgrade

Višestambene zgrade imaju priliku sudjelovati na tržištu električne energije. Izmjene dvaju zakona koja stupaju na snagu tijekom 2021. godine po prvi puta će omogućiti zgradama ulogu u energetskoj tranziciji.

Povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora postaje cilj svih zemalja svijeta. Kako bi ubrzali povećanje instalirane snage fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije u Republici Hrvatskoj nužno je usmjeriti se na male fotonaponske elektrane čija je glavna namjena pokrivanje vlastite potrošnje električne energije.

ZAKONODAVSTVO

Zakonodavni i regulatorni sustav Republike Hrvatske tijekom nekoliko zadnjih godina doživio je promjene, pojednostavile su se procedure i uvjeti priključenja kućanstvima s vlastitom proizvodnjom.

Ono što je postojećim zakonodavnim okvirom ostalo nedefinirano je pitanje uloge postojećih višestambenih zgrada i iskorištavanja raspoložive krovne površine. Izmjenama Zakona o obnovljivim izvorima energije i viskoučinkovitoj kogeneraciji te Zakona o tržištu električne energije, koje su trenutno aktualne:

čime višestambene zgrade imaju priliku sudjelovati na tržištu električne energije.

Izmjene predmetnih zakona trebale bi stupiti na snagu tijekom 2021. čime višestambene zgrade po prvi puta dobivaju svoje mjesto unutar gore spomenutih zakona, što je veliki iskorak i prilika uključivanja višestambenih zgrada u aktivnu energetsku tranziciju.

PRIMJER DOBRE PRAKSE - JESENICE (SLO)

U očekivanju promjena kod nas, ne treba daleko otići kako bismo vidjeli kako to može funkcionirati, primjer dobre prakse nalazimo u Sloveniji.

Slovenija je još 2018. godine započela rasprave na temu izmjena energetskih zakona u području samoopskrbe električnom energijom. Cilj je bio da se suvlasnicima višestambenih, energetskim zadrugama, poljoprivrednim gospodarstvima i poslovnim zgradama omogući prilika za ugradnju fotonaponskih elektrana za samoopskrbu što je i učinjeno tzv. Uredbom o samoopskrbi s električnom energijom iz OIE koja je omogućila ugradnju solarnih elektrana na krovove višestambenih zgrada.

Poduzeće Gen-i sunce provelo je pilot projekt zajedničke samoopskrbe na višestambenoj zgradi Jesenice. Prvi koraci, prije samog projektiranja, uključivali su:

U fazi izrade projektne dokumentacije:

Završna faza bila je sama izgradnja.

Na zgradu koja se sastoji od 23 stambene jedinice u kojoj je živi 55 stanara, ugrađene su dvije solarne elektrane snage 36,7 kW s mogućnošću nadogradnje na veličinu koja će omogućiti potpunu samoopskrbu.

Elektrana proizvodi:

Ukupna vrijednost investicije iznosila je 36.400 eura s prosječnom mjesečnom ratom od 15 eura na rok otplate od sedam godina. Godišnje uštede koje ostvaruje elektrana iznose 4.500 eura.

PRIMJER HRVATSKA

Pokušamo li sada po tom primjeru vidjeti kako bi to izgledalo kod nas, dolazimo do sljedećeg primjera. Recimo da se fotonaponska elektrana postavlja:

Kako bi se pokrila ukupna procijenjena potrošnja zajedničkih prostorija i trošila u zgradi koja iznosi 9.000 kWh/god postavit će se fotonaponski sustav od 9 kW, a financijski bi to izgledalo:

Fotonaponska elektrana snage 9 kW proizvodit će okvirno 9.000 kWh/god električne energije, od čega će se barem 7.500 kWh/god potrošiti na mjestu proizvodnje.

Pretpostavit ćemo da će se viškovi predati u mrežu i to:

Prihodi od prodaje viškova u mrežu u vrijeme visoke i niske tarife računati su sukladno izračunu za samoopskrbu prema Zakonu o obnovljivim izvorima energije.

Vrijeme povrata investicije

  1. 11,6 godina - Razdoblje povrata investicije uzevši osnovne parametre u obzir te gledajući investiciju konzervativno.
  2. 6,8 godina - Uvrstimo li u priču sufinanciranje bespovratnim sredstvima te mogućnost osiguranja 45 posto bespovratnih sredstava u ukupnu investiciju, udio u ukupnoj investiciji koji snose vlasnici stanova iznosi 48.114 kuna, odnosno 1.605 kuna po stanu, što je gotovo upola manje ulaganje po stambenoj jedinici u odnosu na slučaj kada u investiciju nije uključeno sufinanciranje te je vrijeme povrata iznosilo 11,6 godina. U slučaju sufinanciranja bespovratnim sredstvima dijela investicije vrijeme povrata ulaganja iznosi 6,8 godina, što čini ukupnu investiciju prihvatljivom i isplativom za ulaganje.

ZAKLJUČAK

Ugradnja fotonaponske elektrane na krovove višestambenih zgrada za pokrivanje potreba potrošnje zajedničkih prostorija predstavlja najjednostavniji model ugradnje fotonaponske elektrane na višestambene zgrade u tehničkom i izvedbenom smislu. Pritom se uzimaju u obzir potrebe zajedničkih prostorija i trošila za električnom energijom u zgradi te se sukladno potrošnji dimenzionira elektrana.

Iako se najčešće radi o višestambenim zgradama koje nemaju veliku potrošnju električne energije za zajedničke prostorije gdje je malo trošila, ovakav pristup bio bi idealan i jednostavan za zgrade čija je zajednička potrošnja električne veća. U slučaju velike potrošnje električne energije zajedničkih prostorija i trošila na lokaciji, isplativost ulaganja u fotonaponsku elektranu je sve veća, a time je i vrijeme povrata investicije sve kraće.

Uzmemo li u obzir da je životni vijek fotonaponske elektrane veći od 25 godina, uz konstantno smanjenje cijena tehnologije, možemo zaključiti da će u budućnosti rok povrata biti značajno kraći, a jeftina energija puno dostupnija.

Ovo je tek projekcija nečega što u Hrvatskoj treba postaviti u prave okvire te raditi na realizaciji. Sve što trebamo kako bi započeli ovu priču su brže promjene i veća prilagodba, fleksibilniji i sveobuhvatniji zakonodavni okvir te informiranje i edukacija na svim razinama društva.

Zgradonačelnik