Energija

Energetska učinkovitost


Energetska učinkovitost u zgradama za stanovanje i poticanje primjene obnovljivih izvora energije mogu promijeniti odnose energetskih potreba Republike Hrvatske, a to je u izravnoj vezi sa smanjenjem zagađenja okoliša u kojemu živimo.

Toplinska energija

Toplinska energija prelazi s jednog objekta na drugi zbog razlike u temperaturi. Toplina se prenosi na tri osnovna načina: kondukcijom, konvekcijom i zračenjem. 

Električna energija

Ovisnost čovječanstva o električnoj energiji svakim danom je sve vidljivija.  Električna energija nedvojbeno je najvažniji oblik energije koji čovječanstvo koristi jer se relativno jednostavno transportira i što je najvažnije – jednostavno se može pretvoriti u ostale korisne oblike energije poput kinetičke i toplinske energije.

Pitam se, pitam ....

Što ako upravitelj ode u stečaj?

Zgrade nemaju svoj OIB (porezni broj) pa je novac pričuve zbog toga na računu upravitelja.  U "Novom listu" je objavljen zanimljiv članak o evengtualnim posljedicama u slučaju da upravitelj ode u stečaj. Poznato je da je novac pričuve vezan za OIB upravitelja, što automatski zanči da je novac na njegovom računu.

Kućni ljubimci u stanu

Uvjeti i način držanja kućnih ljubimaca

22.12.2010

Odluka o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca na području grada Karlovca

I OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Ovom Odlukom se propisuju uvjeti i način držanja kućnih ljubimaca, način držanja vezanih pasa, kontrola njihova razmnožavanja, kretanje kućnih ljubimaca u objektima i površinama javne namjene, način postupanja s neupisanim psima, napuštenim i izgubljenim životinjama na području Grada Karlovca, radi zaštite životinja i ljudi koji s njima dolaze u dodir.
Članak 2.
Uvjeti i način kretanja kućnih ljubimaca po javnim površinama propisani su Odlukom o komunalnom redu.
Članak 3.
Pojedini pojmovi u ovoj odluci imaju značenje kako je to utvrđeno propisima o zaštiti životinja.
Članak 4.
Divlje životinje, strane (egzotične) i zaštićene životinje i zvijeri mogu se držati kao kućni ljubimaca pod posebnim uvjetima i na način kako to propiše Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode. Moguće opasni psi i opasni psi kao kućni ljubimci drže se pod uvjetima i na način utvrđen posebnim propisima (Pravilnik o opasnim psima NN br.117/08). Odredbe ove Odluke ne odnose se na pse i životinje koje služe za potrebe Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane Republike Hrvatske kao i službene pse i pse vodiče osoba s posebnim potrebama.

II UVJETI I NAČIN DRŽANJA KUĆNIH LJUBIMACA

Članak 5.
Posjednik kućnog ljubimca (psa, mačke, ribe, zamorca, ptice i dr.) dužan je brinuti o njegovu zdravlju, prehrani, smještaju, higijeni i prema njemu postupati sukladno zakonu i drugim propisima s područja zaštite životinja, veterinarstva, zaštite prirode, javnog reda i mira, te odredbama ove Odluke.
Posjednik kućnog ljubimca koji se više o njemu ne može brinuti sukladno st. 1. ovog članka dužan je pronaći udomitelja odnosno udrugu ili osobu koja će se o njemu brinuti na propisan način ili ih predati u Sklonište za životinje, te snositi troškove boravka do udomljenja ili usmrćenja.
Članak 6.
Posjednik kućnog ljubimca dužan je osigurati da kućni ljubimac na nijedan način ne ometa uvjete stanovanja, utvrđeni kućni red i mir građana, te da ne ugrožava osobnu sigurnost građana i sigurnost drugih životinja.
U slučaju odsutnosti duže od 24 sata posjednik je dužan osigurati nadzor i skrb punoljetne osobe za svog kućnog ljubimca u skladu s njegovim potrebama.
Nije dozvoljeno ostavljati ili držati kućnog ljubimca u zajedničkim prostorima, koji služe zgradi kao cjelini (ulazi, stubišta, liftovi, podrumi, prostorije za odlaganje smeća, kotlovnice, sušionica i sl.).
Za držanje kućnih ljubimaca u zajedničkom dvorištu ili vrtu posjednik kućnog ljubimca mora imati suglasnost vlasnika, odnosno suvlasnika ili drugog zakonskog posjednika dvorišta ili vrta. Ova odredba odnosi se i na dvorišta koja pripadaju dvjema ili većem broju zgrada.
Posjednik kućnog ljubimca dužan je brinuti o čistoći zajedničkih prostorija na način da odmah očisti površinu na kojoj je njegov kućni ljubimac izvršio nuždu ili na neki drugi način onečistio površinu.

III UVJETI I NAČIN DRŽANJA PASA I MAČAKA

Članak 7.
Dozvoljeno je držanje psa koji je cijepljen, upisan u upisnik pasa i označen mikročipom sukladno propisima o veterinarstvu.
Psi moraju biti označeni mikročipom najkasnije 90 dana od dana štenjenja.
Posjednik psa obvezan je prijaviti nabavu, odnosno odjaviti psa u slučaju svakog gubitka posjeda životinje (nestanka, prodaje, darovanja, uginuća) u roku od 14 dana od nastalog događaja pravnoj ili fizičkoj osobi ovlaštenoj za upisivanje u središnji upisnik pasa.
Članak 8.
U stambenoj zgradi s više stanova dozvoljeno je u jednom stanu trajno držati:
- u stanu do 30 m2 jednog (1) psa pasmine do 40 cm visine u grebenu i/ili dvije (2) odrasle mačke,
- u stanu iznad 30 m2 jednog (1) psa pasmine iznad 40 cm visine u grebenu ili dva (2) psa pasmine do 40 cm
visine u grebenu i/ili tri (3) odrasle mačke.
U stambenoj zgradi s više stanova dozvoljeno je u jednom stanu trajno držati i veći broj pasa ili mačaka uz uvjet i pismenu suglasnost većine vlasnika ili zakonskih posjednika.
Štenad odnosno mačići mogu se držati u stanu stambene zgrade najduže 3 mjeseca nakon okota.
Nije dozvoljeno u zgradi s više stanova, držanje psa na balkonu ili terasi bez nadzora posjednika.
Članak 9.
U obiteljskoj kući i/ili dvorištu obiteljske kuće dozvoljeno je trajno držati ukupno najviše pet (5) odraslih pasa i/ili mačaka na način da ne ometaju red i mir građana.
U dvorištu obiteljske kuće koje graniči s dvorištem drugih obiteljskih kuća, smještaj kućica ili ograđenog prostora u kojima psi borave mora biti takav da ne ometa stanovanje u susjednom dvorištu.
Članak 10.
Pas kojeg posjednik drži u ograđenom dvorištu obiteljske kuće ili ograđenom prostoru zajedničkog dvorišta ili vrta ne mora biti vezan, uz uvjet da ograda visinom i čvrstoćom osigurava sigurnost prolaznika, mora imati ispravno zvono na ulaznim dvorišnim ili vrtnim vratima te na vidljivo mjesto staviti oznaku koja upozorava na psa ( npr. „Čuvaj se psa“, “Oštar pas” ili sl.)
U prostoru zajedničkog dvorišta ili vrta dozvoljeno je držati psa uz pismenu suglasnost svih vlasnika, odnosno svih suvlasnika i korisnika dvorišta ili vrta.
Opasan pas mora biti držan u prostoru ili objektu iz kojega ne može pobjeći, a na ulazu u prostor ili objekt u kojem se nalazi opasan pas mora biti vidljivo istaknuto upozorenje: «OPASAN PAS».
Ulazna vrata u prostor ili objekt u kojem se nalazi opasan ili moguće opasan pas moraju biti zaključana.

IV NAČIN DRŽANJA VEZANIH PASA

Članak 11.
Pas koji se drži u neograđenom dvorištu ili vrtu te pas koji se drži u zajedničkom dvorištu ili vrtu mora biti vezan lancem na način da ne ometa kretanje i sigurnost ljudi.
Lanac kojim je pas vezan ne smije biti kraći od 3 metra ili trostruke dužine životinje mjereno od vrška repa do vrha njuške, a pri određivanju dužine lanca koristi se dužina povoljnija za životinju.
Pas koji se drži vezan mora imati pseću kućicu ili ograđeni prostor u kojem mora biti zaštićen od nepovoljnih vremenskih uvjeta.
Ograničeno kretanje psa ne smije kod istog uzrokovati bol, patnju, ozljede ili strah.
Članak 12.
Kućice i ograđeni prostori za smještaj psa ili pasa iz čl. 8., čl. 9. i čl.10. ove odluke ne smije biti manji od minimalne površine utvrđene u prilogu, koji je sastavni dio ove odluke.

V NAČIN KONTROLE RAZMNOŽAVANJA

Članak 13.
Posjednici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom, za sve potomke svojih životinja snose odgovornost i nekontrolirano razmnožavanje svojih životinja moraju spriječiti.
U slučaju nekontroliranog razmnožavanja, kada ne žele sami zbrinuti mladunčad, snose troškove njihovog zbrinjavanja.
Načini kontrole razmnožavanja kućnih ljubimaca mogu biti:
- preventivno djelovanje (sterilizacija ili kastracija),
- kontrola kretanja u vrijeme tjeranja ženki,
- upotreba veterinarskih sredstava dozvoljenih u RH za tu svrhu.

VI UVJETI I NAČIN KRETANJA PASA I DRUGIH KUĆNIH LJUBIMACA U
OBJEKTIMA I NA POVRŠINAMA JAVNE NAMJENE

Članak 14.
Zabranjeno je uvođenje pasa i drugih kućnih ljubimaca tamo gdje bi oni mogli ugroziti zdravlje ljudi i zdravstveno higijenske uvjete kao što su: prodavaonice živežnih namirnica, zdravstvene (osim veterinarskih ambulanti), obrazovne, vjerske, kulturne, sportske objekte, dječje ustanove i slične objekte javne namjene, dječja igrališta, sportske terene, javna kupališta i druge površine javne namjene.
Zabrana uvođenja i kretanja pasa u prostore i površine iz stavka 1. ovog članka mora biti vidljivo označena znakom s likom prekriženog psa.
Psi i drugi kućni ljubimci mogu se uvoditi u hotele, restorane i druge ugostiteljske objekte, te zanatske i trgovačke radnje, ako su s tim suglasni vlasnici ili zakonski posjednici tih objekata.
Uvođenje pasa u prostore iz stavka 3. ovog članka mora biti označeno naljepnicom s likom psa.
Dovođenje pasa na javna registrirana kupališta dopušta se uz uvjet i na način da Uprava kupališta označi dio kupališta na kojem je dozvoljeno dovoditi pse. Posjednik psa dužan je imati psa pod nadzorom i postupati s njim na način da ne ometa kretanje i sigurnost ljudi na ostalom dijelu kupališta.
Uprava javnog registriranog kupališta može odrediti vrijeme kada je dozvoljeno dovođenje pasa na kupalište što mora biti vidljivo označeno obavijesnom tablom.
Članak 15.
O dozvoli ili zabrani uvođenja pasa u sredstva javnog gradskog prijevoza odlučuje prijevoznik samostalno i to označuje na sredstvu naljepnicom s likom psa odnosno s prekriženim likom psa.
Slijepa osoba može koristiti radnog psa - psa vodiča slijepih osoba u vozilima javnog gradskog prijevoza i s njime se kretati na javnim mjestima sukladno odredbama Zakona o kretanju slijepe osobe uz pomoć psa vodiča.

VIII POSTUPANJE S NEUPISANIM PSIMA, NAPUŠTENIM I IZGUBLJENIM ŽIVOTINJAMA

Članak 16.
Djelatnici Skloništa za životinje po prijavi izvršavaju skupljanje, prijevoz i smještaj neupisanih, napuštenih ili izgubljenih pasa i mačaka, sukladno propisima o zaštiti životinja i veterinarstva, te uz primjenu odgovarajuće opreme.
Podnositelj prijave dužan je djelatnicima Skloništa za životinje dati tražene osnovne podatke.
Pas bez nadzora smatrat će se napuštenim psom i bit će proslijeđen u Sklonište za životinje o trošku vlasnika.
Troškove hvatanja, držanja, veterinarsko-zdravstvenih mjera i usmrćivanja što ih je Sklonište za životinje poduzelo prema neupisanim, napuštenim i izgubljenim psima snosi njihov posjednik, ako je poznat ili se naknadno utvrdi, a ako nije poznat troškovi se podmiruju iz proračuna Grada Karlovca.
Članak 17.
U slučaju nestanka ili gubitka divlje životinje, strane (egzotične), zaštićene životinje ili zvijeri, koju posjednik drži kao kućnog ljubimaca, odmah po saznanju nastalog događaja obavezan je obavijestiti centar za obavješćivanje 112, Uprava za zaštitu prirode te Veterinarsku inspekciju.
Članak 18.
Posjednik kućnog ljubimca dužan je nadoknaditi svaku štetu koju počini njegov kućni ljubimac.
Posjednik izgubljenog i napuštenog kućnog ljubimca također je dužan nadoknaditi svaku štetu koju počini takav kućni ljubimac, od momenta nestanka ili napuštanja, do momenta njegove odjave.
Članak 19.
Grad Karlovac isključuje svoju odgovornost za štetu koju prouzroče neoznačeni psi, izgubljeni ili napušteni kućni ljubimci za koje nije moguće pronaći posjednika odnosno vlasnika, u slučajevima koji prelaze redovno postupanje Grada koje uključuje dužno pažnju, odnosno u slučajevima više sile.

IX NADZOR

Članak 20.
Upravni nadzor nad ovom Odlukom provodi upravno tijelo Grada Karlovca nadležno za veterinarstvo i poljoprivredu.
Članak 21.
Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredbi ove Odluke obavljaju veterinarski inspektori.

X PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 22.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o držanju i postupanju sa životinjama (Službeni glasnik Grada Karlovca br. 07/02 ).
Članak 23.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u Službenom glasniku Grada Karlovca.

 

Anketa USSGK

Jeste li zadovoljni radom svog predstavnika suvlasnika?

Grijanje

Solarni sustavi

 

  • za pripremu potrošne tople vode,
  • pomoć grijanju prostora i bazena

Solarni toplinski sustavi su izvori topline za grijanje i pripremu PTV-a koji kao osnovni izvor energije koriste toplinu dozračenu od Sunca.Osnovni sustavi za grijanje prostora mogu biti plinski , uljni ,peći na kruta goriva, dizalice topline ili električni kotlovi.

Grijanje na pelete

Grijanje na pelete daje vašem domu pravi prirodni ugođaj. Kroz prozirna vrata ložišta možete vidjeti prekrasan plamen. Jednostavan je za upotrebu, potpuno automatski program omogućuje vam jednostavno rukovanje i  podešavanje. Općenito, potrebna snaga za zagrijavanje 200m3 je oko 15kW, kapacitet grijanja s kvalitetnim peletima je 5,5 - 6kW (1kg).

Električna podna grijanja

Električna podna grijanja općenito nisu smatrana pogodnima za laminatne i drvene podove. Mnogi proizvođači preporučavali su samo vodeno podno grijanje kao jedinu mogučnost grijanja drvenih podova.

Mjerila toplinske energije

Glavni vodomjer

Interni vodomjer