Sunčeva energija
Sunčeva energija je zračenje svjetlosti i topline sa Sunca koju ljudi koriste od drevne povijesti upotrebom raznih neprestano napredujućih tehnologija. Sunčevo zračenje skupa sa sekundarnim sunčevim izvorima kao što su energija vjetra i energija valova, hidroenergija i biomasa zajedno čine većinu raspoložive obnovljive energije na Zemlji. Upotrebljava se samo neznatan dio raspoložive sunčeve energije.
Sunčeva energija omogućuje proizvodnju pomoću toplinskih strojeva ili fotonaponski. Jednom proizvedena njene primjene ograničava samo ljudska mašta. Dio popisa primjene sunca uključuje grijanje i hlađenje prostora u sunčevoj gradnji, pitku vodu kroz destilaciju i dezinfekciju, rasvjetu, sunčevu toplu vodu, toplinu za sunčevo kuhanje, visokotemperaturnu industrijsku vodu.
Sunčeve tehnologije široko se karakteriziraju kao ili pasivna sunčeva ili aktivna sunčeva, ovisno o načinu prikupljanja, pretvaranja i raspoređivanja sunčeve svjetlosti. Aktivne sunčeve tehnike uključuju primjenu fotonaponskih ploča i sunčeva toplina kolektora (s električnom ili mehaničkom opremom) kako bi se sunčeva svjetlost pretvorila u iskoristive proizvode. Pasivne sunčeve tehnike uključuju orijentaciju zgrada prema suncu, odabir materijala s povoljnim svojstvima termalna masa ili svjetlosnim svojstvima raspršenja, te oblikovanjem prostora u kojima zrak prirodno kruži prirodno kruženje zraka.
Izvor:Wikipedia
Česta pitanja
1. Zašto ulagati u solarnu el ektranu i kolika su ulaganja?
Ako promatramo iz stajališta ekologije, električna energija dobivena iz sunca je najekološki na čin
dobivanja energije. Sunce je besplatno, nije ničije vlasništvo te nikad ne će nestati. Ulaganje u sun čanu
elektranu je zadatak svakog čovjeka koji teži u budu ćnosti, u osvještenu i ekonomi čnu potrošnju
elektri čne energije. Solarna elektrana je dugoro čno rješenje, te i s time predstavlja dugoročni prihod
elektri čne energije.
Cijena mini elektrane 10KW je od 20000-30000 Eura a povrat investicije je u roku 4-6 godina. Ugovor
potpisujete na 12 godina sa HROTE tako da je ovo jedan od najprofitabilnijih poslova današnjice.
2. Tko može graditi solarnu elektranu?
Bilo tko: individualna gospodarstva, obrtnici, općine, privatne osobe, pravne osobe, itd.
3. Da li su solarne elektrane modni trend?
Ne, nisu. Sun čeva energija je najperspektivniji oblik energije u smislu ekologije. U viziji Europske Unije
(EU) za fotonaponske sustave odre đ eno je da će se do 2030. godine u EU instalirati solarne elektrane
čija će snaga dose ći 200 Giga-Watta, a to je 4 % ukupne svijetske proizvodnje električne energije. Do
2050. godine sva proizvedena električna energija iz solarnih sustava bi trebala doseći preko 25%
ukupne električne energije proizvedene na klasičan način u cijelom svijetu.
4. Gdje je mogu će postaviti solarnu elektranu?
Recimo, da ćete postaviti elektranu na postoje ći objekt ili zemljište u vašem vlasništvu. Postaviti ju
možete vrlo lako na krovište, u krovište umjesto pokrova, na fasadu, kao sojenicu, kao krovište
zimskog vrta ili kao samostalan sist em na zemljištu.U prvom koraku mo žete vrlo lako sami provjeriti
gdje bi bilo najbolje postaviti sustav, a to je južna strana krovišta, zida kuće, nadstrešnice, sojenice itd.
Optimalni kut postavljanja solarne ćelije za zimski i ljetni režim je izmeđ u 30 i 35 stupnjeva.
5. Kolika površina solarnih panela je potrebna da se iz sunčane energije dobije 1 KW
električne energije?
Taj podatak ponajprije ovisi o osunčenju te vrsti solarnih ćelija. Otprilike je za 1 kW električne energije
potrebna površina solarnih ćelija od 8 metara kvadratnih.
6. Kada upotrijebiti monokristalne, a kada polikristalne FN module?
Načelno monokristalni moduli imaju veći stupanj iskorištenja te su skuplji, makar nekad treba biti
pažljiv kod odabira modula jer dobri polikristalni moduli mogu imati bolji stupanj iskorištenja od
"slabijih" monokristalnih. Zato je potrebno za svaki objekt i zahtjev svak og investitora odabrati
najoptimalniji fotonaponski (FN) modul.
7. Što nam govori podatak o korisnosti fotonaponskog modula tj. solarne ćelije?
Definicija površinske korisnosti u odnosu na učinkovitost pretvorbe sun čane energije u električnu je
vrlo složena. Pojednostavljeno rečeno, ako je veća površinska korisnost, biti će i ekvivalentno veća
pretvorba sunčane energije u električnu iz dotične površine. Nazivna snaga solarne ćelije je u stvari
rezultat korisnosti – kod manje korisnosti će za istu nazivnu snagu solarne ćelije biti potrebna veća
površina ćelija.
