FASADE

Za početak, nešto općenito o fasadama


Fasade su elementi zgrada koji dijele unutrašnjost zgrade od okoliša koji je okružuje. Radi razmatranja praktičnih problema koji obično zanimaju stanare, ograničit ćemo se na toplinske i parodifuzne karakteristike fasada. O zvučno-izolacijskim svojstva ćemo govoriti kasnije.

TOPLINSKA SVOJSTVA FASADA

Pod toplinskim svojstvima podrazumijeva se prijenos topline kroz fasadu, ljeti i zimi. Parametri koji su nam zanimljivi su površinska temperatura na unutrašnjoj i vanjskoj plohi fasade te svojstva matrijala od kojeg je fasada načinjena.

Zimski period

Tijekom zime zanima nas kako se kroz fasadu gubi toplina jer o tome nam ovisi račun za grijanje. Što je toplinski otpor fasade veći, prolaz topline je manji . Toplinski otpor ovisi o materijalima ugrađenim u fasadu i njihovoj debljini. Primjena toplinskih izolatora (npr. stiropor) djeluje povoljno.

Ljetni period

Tijekom ljeta zanima nas kako se grije unutrašnjost zgrade. Taj je proces složeniji jer je podložan fluktuaciji topline tijekom dana i noći. Pretpostavljamo da se tijekom dana fasada grije, a tijekom noći hladi. Pri tome utjecaj ima brzina prolaska topline kroz fasadu. Dobre su one fasade kod kojih toplina tijekom dana ne uspije proći kroz zid. Dolaskom noći fasada se hladi i novi dan dočekuje ohlađena. Takve fasade pružaju ugodnu temperaturu u zgradi i bez dodatnog hlađenja. Vidimo da u ovom razmatranju nije bitan samo toplinski otpor materijala, nego i njegov kapacitet zagrijavanja (dakle, i masa). Osim toplinskih izolatora, ovdje nam trebaju i masivni zidovi koji se sporo griju.

Postavljanjem sjenila na osunčani dio fasade (drveće, tende) i pažljivim provjetravanjem  (zatvoreni prozori danju, otvoreni noću) kod kvalitetnih fasada može se izbjeći potreba za instalacijom klima uređaja.

PARODIFUZNA SVOJSTVA FASADA

Pod parodifuznim svojstvima prvenstveno podrazumijevamo mehanizam prolaska vodene pare kroz fasade. Tu se krije uzrok pojave vlage i gljivica u zgradama. Taj proces ovisi o temperaturi fasade i količini vlage u prostoriji (kuhinja, kupaonica ili hodnik ili dnevni boravak). Mehanizam nastanka vlage na zidovima isti je kao orošavanje predmeta koji izvadimo iz friždera u toploj kuhinji. Vlaga nastaje kad ima dovoljno vlage u zraku i kad je predmet dovoljno hladan. Znači, vlaže se zidovi koji su dovoljno hladni i u prostorijama u kojima je dovoljno vlage (što je “dovoljno” ovisi o konkretnoj temperaturi i sadržaju vlage u zraku).

Dva su glavna načina izbjegavanja nastanka vlage na zidovima: grijanje prostorije i provjetravanje prostorije. Na prvi način dižemo temperaturu potrebnu za kondenziranje vlage, a na drugi način smanjujemo količinu vlage u zraku u prostoriji.

Mjesta nastanka vlage prvenstveno su kutevi jer su to mjesta koja su na zidu najhladnija