HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA

629

Na temelju članka 32. stavka 3. Zakona o tržištu toplinske energije (»Narodne novine«, broj 80/13 i 14/14), Hrvatska energetska regulatorna agencija je na sjednici Upravnog vijeća održanoj 12. ožujka 2014. donijela

OPĆE UVJETE

ZA ISPORUKU TOPLINSKE ENERGIJE

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Općim uvjetima za isporuku toplinske energije (u daljnjem tekstu: Opći uvjeti za isporuku) uređuju se odnosi između opskrbljivača toplinskom energijom i kupca toplinske energije, odnosi između kupca toplinske energije i krajnjih kupaca, obveze i odgovornosti opskrbljivača toplinskom energijom i kupca toplinske energije, obveze i odgovornosti kupca toplinske energije i krajnjih kupaca, uvjeti obračuna i naplate toplinske energije, uvjeti ograničenja i obustave isporuke toplinske energije, investicije, rekonstrukcije i održavanje proizvodnih postrojenja i unutarnjih instalacija, pristup mjerilima toplinske energije i instalacijama priključka, postupak kod neovlaštenog korištenja toplinske energije, postupak u slučaju tehničkih i drugih smetnji u opskrbi toplinskom energijom, postupak kod preraspodjele toplinske energije za krajnjeg kupca, postupak kod isključenja cijele zgrade/građevine iz toplinskog sustava, mjere zaštite krajnjih kupaca, postupak promjene kupca toplinske energije, način informiranja krajnjih kupaca o potrošnji i troškovima toplinske energije, obveza kupca toplinske energije da obavijesti krajnje kupce o svakoj promijeni konačne cijene toplinske energije, pravo na raspolaganje podacima o potrošnji, uključujući pravo i uvjete prosljeđivanja podataka drugom kupcu toplinske energije te pravna zaštita.

II. DEFINICIJE IZRAZA

Članak 2.

(1) Izrazi koji se koriste u ovim Općim uvjetima za isporuku imaju značenja utvrđena Zakonom o energiji (»Narodne novine«, broj 120/12 i 14/14), Zakonom o tržištu toplinske energije (»Narodne novine«, broj 80/13 i 14/14), Mrežnim pravilima za distribuciju toplinske energije i Općim uvjetima za opskrbu toplinskom energijom.

(2) U ovim Općim uvjetima za isporuku koriste se i izrazi koji u smislu ovih Općih uvjeta za isporuku imaju sljedeće značenje:

1. hitne intervencije – neodložno poduzimanje mjera na unutarnjim instalacijama radi sprječavanja štete za ljude, životinje, biljke, okoliš i imovinu krajnjeg kupca,

2. instalacije krajnjeg kupca – instalacije grijanja u samostalnoj uporabnoj cjelini od radijatorskog ventila, odnosno ventila trošila i samog trošila, u slučaju vertikalnog razvoda (uključujući radijatorski ventil, odnosno ventil trošila), odnosno instalacije grijanja za samostalnu uporabnu cjelinu od zasebnog mjerila toplinske energije (uključujući zasebno mjerilo toplinske energije),

3. isporuka toplinske energije – regulacija i razvod toplinske energije unutarnjim instalacijama u zgradi/građevini, zagrijavanje potrošne tople vode do izlaza iz spremnika potrošne tople vode,

4. krajnji kupac – pravna ili fizička osoba koja je vlasnik samostalne uporabne cjeline ili zgrade/građevine, a koja kupuje toplinsku energiju za vlastite potrebe,

5. kvaliteta toplinske energije – temperatura potrošne tople vode, temperatura grijanog prostora i/ili ugovorena kvaliteta toplinske energije, propisana ovim Općim uvjetima za isporuku,

6. obavljanje djelatnosti kupca toplinske energije – obavljanje djelatnosti kupca toplinske energije za krajnje kupce koja, ovisno o vrsti toplinskog sustava, obuhvaća sljedeće usluge: stručno upravljanje, rukovanje, održavanje unutarnjih instalacija, obračun toplinske energije i izdavanje računa krajnjem kupcu, izvještavanje krajnjeg kupca, upravljanje kotlovnicom i nabavu energenta za proizvodnju toplinske energije,

7. unutarnje instalacije – zajedničke instalacije grijanja u zgradi/građevini, odnosno cijevi, uređaji i oprema instalacije grijanja od obračunskog mjernog mjesta u toplinskoj podstanici do radijatorskog ventila, odnosno ventila trošila u samostalnoj uporabnoj cjelini u slučaju vertikalnog razvoda, odnosno do zasebnog mjerila toplinske energije.

III. ODNOSI IZMEĐU OPSKRBLJIVAČA TOPLINSKOM ENERGIJOM I KUPCA TOPLINSKE ENERGIJE

Članak 3.

(1) Ugovor o opskrbi kupca toplinske energije sklapaju opskrbljivač toplinskom energijom i kupac toplinske energije.

(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka sklapa se za svako obračunsko mjerno mjesto i sadrži:

– podatke o ugovornim stranama i datumu sklapanja ugovora,

– predmet ugovora,

– identifikacijsku oznaku obračunskog mjernog mjesta,

– broj termoenergetske suglasnosti,

– priključnu snagu obračunskog mjernog mjesta,

– priključnu snagu po tarifnim modelima,

– identifikacijsku oznaku proizvođača toplinske energije,

– namjenu potrošnje toplinske energije,

– način prikupljanja, prijenosa i provjere mjernih i obračunskih podataka,

– odredbe o izvještavanju i razmjeni podataka,

– način dobivanja informacija o važećim cijenama toplinske energije i naknadi za opskrbu toplinskom energijom,

– odredbe o cijeni toplinske energije,

– naknadu za opskrbu toplinskom energijom,

– način obračuna i rok plaćanja,

– adresu dostave računa,

– način utvrđivanja i obračuna štete u slučaju neizvršenja ili neurednog izvršenja ugovora,

– odredbe o trajanju i uvjetima raskida ugovora,

– ostale međusobne obveze i druge potrebne podatke,

– način rješavanja sporova.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako se u toplinskoj podstanici isporučena toplinska energija mjeri odvojeno na obračunskom mjernom mjestu za grijanje i na obračunskom mjernom mjestu za pripremu potrošne tople vode, sklapa se jedan ugovor o opskrbi kupca toplinskom energijom.

(4) Ako je na obračunskom mjernom mjestu u toplinskoj podstanici samo jedan krajnji kupac, koji samostalno upravlja svojim unutarnjim instalacijama, sklapa s opskrbljivačem toplinskom energijom ugovor o opskrbi toplinskom energijom.

(5) Ugovor o opskrbi toplinskom energijom iz stavka 4. ovoga članka sadrži sve sastojke ugovora iz stavka 2. ovoga članka.

IV. ODNOSI IZMEĐU KUPCA TOPLINSKE ENERGIJE I KRAJNJIH KUPACA

Članak 4.

(1) Ugovor o potrošnji toplinske energije sklapaju kupac toplinske energije i ovlašteni predstavnik suvlasnika.

(2) Ugovor o potrošnji toplinske energije iz stavka 1. ovoga članka sklapa se na način i po postupku određenom odredbama Zakona o tržištu toplinske energije, a smatra se sklopljenim sa svim krajnjim kupcima unutar zgrade/građevine za koje se isporuka toplinske energije obavlja preko zajedničkog mjerila toplinske energije.

(3) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka sklapa se za svako obračunsko mjerno mjesto i sadrži:

– podatke o ugovornim stranama i datumu sklapanja ugovora,

– predmet ugovora,

– identifikacijsku oznaku obračunskog mjernog mjesta,

– odredbe o izvještavanju i razmjeni podataka,

– odredbe o cijeni toplinske energije,

– naknadu za obavljanje djelatnosti kupca toplinske energije,

– način obračuna i rok plaćanja,

– postupak kod neovlaštene potrošnje toplinske energije,

– uvjete za preraspodjelu toplinske energije,

– način utvrđivanja i obračuna štete u slučaju neizvršenja ili neurednog izvršenja ugovora,

– odredbe o trajanju i uvjetima raskida ugovora,

– ostale međusobne obveze i druge potrebne podatke,

– način rješavanja sporova.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako se u toplinskoj podstanici isporučena toplinska energija mjeri odvojeno na obračunskom mjernom mjestu za grijanje i na obračunskom mjernom mjestu za pripremu potrošne tople vode, sklapa se jedan ugovor o potrošnji toplinske energije.

(5) Sastavni dio ugovora o potrošnji toplinske energije je:

– popis krajnjih kupaca s podacima o njihovim samostalnim uporabnim cjelinama i parametrima za raspodjelu i obračun troškova za isporučenu toplinsku energiju,

– odluka o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju donesena na način i po postupku određenim Pravilnikom o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju.

(6) Ugovor iz stavka 2. ovoga članka obvezuje sve krajnje kupce na zajedničkom mjerilu toplinske energije, a primjenjuje se i na svakog novog krajnjeg kupca u opsegu prava i obveza koje je imao njegov prethodnik.

(7) Krajnji kupac na kojega se prenose prava i obveze dužan je u roku od osam dana od dana nastale promjene putem ovlaštenog predstavnika suvlasnika prijaviti kupcu toplinske energije svaku promjenu koja ima utjecaj na ugovorni odnos s kupcem toplinske energije.

V. OBVEZE I ODGOVORNOSTI OPSKRBLJIVAČA TOPLINSKOM ENERGIJOM I KUPCA TOPLINSKE ENERGIJE

Članak 5.

(1) Opskrbljivač toplinskom energijom, zajedno s distributerom toplinske energije, dužan je osigurati kontinuiranu i pouzdanu opskrbu toplinskom energijom.

(2) Opskrbljivač toplinskom energijom odgovoran je za osiguranje dovoljne količine toplinske energije za potrebe kupca toplinske energije, te uredno obavljanje energetske djelatnosti opskrbe toplinskom energijom.

(3) Opskrbljivač toplinskom energijom dužan je na svojoj internetskoj stranici javno objaviti standardne uvjete za sklapanje ugovora o opskrbi kupca toplinske energije i ugovora o opskrbi toplinskom energijom, naknade i cjenik usluga.

(4) Opskrbljivač toplinskom energijom, ovisno o toplinskom sustavu u kojem obavlja energetsku djelatnost opskrbe toplinskom energijom, dužan je voditi svoje poslovanje u skladu s odredbama Zakona o tržištu toplinske energije, Mrežnih pravila za distribuciju toplinske energije, Općih uvjeta za opskrbu toplinskom energijom i ovih Općih uvjeta za isporuku.

Članak 6.

(1) Kupac toplinske energije ima pravo na promjenu opskrbljivača toplinskom energijom na način i po postupku propisanim Općim uvjetima za opskrbu toplinskom energijom.

(2) Kupac toplinske energije dužan je obavijestiti distributera toplinske energije i opskrbljivača toplinskom energijom o planiranim značajnijim promjenama na unutarnjim instalacijama zgrade/građevine, a distributer toplinske energije, kada to smatra potrebnim, uputit će kupca toplinske energije na podnošenje zahtjeva za izdavanje prethodne termoenergetske suglasnosti, odnosno termoenergetske suglasnosti.

(3) Za obračunsko mjerno mjesto preko kojega se toplinskom energijom opskrbljuju krajnji kupci razvrstani u dva tarifna modela, kupac toplinske energije dužan je raspodijeliti utrošenu toplinsku energiju po tarifnim modelima i te podatke dostaviti opskrbljivaču toplinskom energijom.

(4) Podatke iz stavka 3. ovoga članka opskrbljivač toplinskom energijom dužan je proslijediti proizvođaču toplinske energije i distributeru toplinske energije.

VI. OBVEZE I ODGOVORNOSTI KUPCA TOPLINSKE ENERGIJE I KRAJNJIH KUPACA

Članak 7.

(1) Kupac toplinske energije dužan je obavljati djelatnost kupca toplinske energije sukladno odredbama Zakona o tržištu toplinske energije, Mrežnih pravila za distribuciju toplinske energije, Općih uvjeta za opskrbu toplinskom energijom i ovih Općih uvjeta za isporuku.

(2) Kupac toplinske energije dužan je voditi odvojeno analitičko knjigovodstvo za svaku zgradu/građevinu u kojoj obavlja djelatnost kupca toplinske energije, prema ugovoru o potrošnji toplinske energije, te jednom godišnje do 1. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu, dostaviti krajnjim kupcima pisano izvješće o svom poslovanju.

(3) Kupac toplinske energije može uslugu upravljanja i održavanja unutarnjih instalacija povjeriti i drugoj pravnoj osobi s kojom je sklopio pisani ugovor.

(4) Kupac toplinske energije dužan je na pisani zahtjev ovlaštenog predstavnika suvlasnika isprazniti i napuniti unutarnje instalacije u slučaju planiranih radova na unutarnjim instalacijama izvan ogrjevne sezone.

(5) Kupac toplinske energije dužan je osigurati ili provesti potrebne mjere u slučaju hitnih intervencija na unutarnjim instalacijama u zgradi/građevini.

Članak 8.

(1) O instalacijama krajnjeg kupca dužan je voditi brigu krajnji kupac.

(2) U slučaju smetnji na unutarnjim instalacijama u zgradi/građevini, krajnji kupac dužan je poduzeti mjere za sprječavanje daljnje štete te o tome u najkraćem mogućem roku obavijestiti kupca toplinske energije.

(3) U slučaju smetnji na unutarnjim instalacijama u samostalnoj uporabnoj cjelini, krajnji kupac dužan je omogućiti kupcu toplinske energije pristup unutarnjim instalacijama za potrebe upravljanja i održavanja.

Članak 9.

(1) Kupac toplinske energije dužan je osigurati isporuku toplinske energije za grijanje u tijeku ogrjevne sezone, a ako obavlja i uslugu zagrijavanja potrošne tople vode, dužan je tijekom cijele godine osigurati isporuku toplinske energije kojom se na uređaju za zagrijavanje ili na izlazu iz spremnika potrošne tople vode postiže temperatura potrošne tople vode 43 °C ± 3 °C.

(2) Ogrjevna sezona započinje razdobljem spremnosti za grijanje, tj. najranije od 15. rujna, a traje najkasnije do 15. svibnja naredne godine.

(3) Opskrba toplinskom energijom za grijanje započinje u ogrjevnoj sezoni na temelju odluke distributera toplinske energije kada se za to ostvare vremenski uvjeti.

(4) Isporuka toplinske energije za grijanje započinje u ogrjevnoj sezoni kada to pisanim putem od kupca toplinske energije zatraži ovlašteni predstavnik suvlasnika.

Članak 10.

(1) Kupac toplinske energije obavlja isporuku toplinske energije u dnevnom i u noćnom režimu rada.

(2) Kupac toplinske energije dužan je osigurati količinu toplinske energije kojom se u dnevnom režimu rada u razdoblju ogrjevne sezone postižu projektirane temperature zraka prostorija krajnjeg kupca prema tehničkim propisima.

(3) Dnevni režim rada iz stavka 2. ovoga članka traje od 6.00 do 22.00 sata.

(4) Noćni režim rada traje od 22.00 do 6.00 sati i u tom režimu rada kupac toplinske energije dužan je osigurati količinu toplinske energije kojom se u prostorijama krajnjeg kupca može postići prosječna temperatura viša od 15 °C ± 1 °C.

(5) Na pisani zahtjev ovlaštenog predstavnika suvlasnika kupac toplinske energije može izmijeniti režim rada, kao i temperaturu u režimu rada, ako za to postoje tehnički uvjeti.

Članak 11.

(1) Ako krajnji kupac putem ovlaštenog predstavnika suvlasnika podnese pisani prigovor na kvalitetu toplinske energije, kupac toplinske energije dužan je provesti mjerenja u roku od tri dana od dana primitka prigovora, a pisano izvješće o rezultatima mjerenja kvalitete toplinske energije dostaviti podnositelju prigovora u daljnjem roku od osam dana.

(2) Ako je prigovor na kvalitetu toplinske energije neosnovan, troškove mjerenja snosi podnositelj prigovora iz stavka 1. ovoga članka, a ako je prigovor osnovan troškove mjerenja snosi kupac toplinske energije.

(3) Ukoliko rezultati mjerenja pokažu da je prigovor na kvalitetu toplinske energije osnovan, kupac toplinske energije dužan je poduzeti odgovarajuće mjere za poboljšanje kvalitete toplinske energije.

VII. UVJETI OBRAČUNA I NAPLATE TOPLINSKE ENERGIJE

Članak 12.

(1) Opskrbljivač toplinskom energijom u centralnom toplinskom sustavu formira račun za toplinsku energiju na temelju računa proizvođača toplinske energije, računa distributera toplinske energije i ugovorene naknade za opskrbu toplinskom energijom, te ga ispostavlja kupcu toplinske energije u skladu s ugovorom o opskrbi kupca toplinske energije, odnosno krajnjem kupcu u skladu s ugovorom o opskrbi toplinskom energijom, a ako se radi o krajnjem kupcu koji je fizička osoba, s datumom dospijeća u roku od 15 dana od dana izdavanja računa.

(2) Opskrbljivač toplinskom energijom iz stavka 1. ovoga članka dužan je na računu iskazati sve elemente konačne cijene toplinske energije, i to zasebno za proizvodnju toplinske energije, za distribuciju toplinske energije i za ugovorenu naknadu za opskrbu toplinskom energijom.

(3) Opskrbljivač toplinskom energijom u zatvorenom toplinskom sustavu formira račun za toplinsku energiju na temelju potrošnje toplinske energije na obračunskom mjernom mjestu u toplinskoj podstanici, priključne snage, slobodno ugovorenih cijena i ugovorene naknade za opskrbu toplinskom energijom, te ga ispostavlja kupcu toplinske energije u skladu s ugovorom o opskrbi kupca toplinske energije, odnosno krajnjem kupcu u skladu s ugovorom o opskrbi toplinskom energijom.

(4) Opskrbljivač toplinskom energijom dužan je na računu za toplinsku energiju razvidno prikazati cijene i navesti podatke na temelju kojih se može izvršiti provjera računa.

Članak 13.

(1) Kupac toplinske energije formira račun za krajnjeg kupca na temelju računa opskrbljivača toplinskom energijom iz članka 12. stavka 1. i 3. ovih Općih uvjeta za isporuku te odluke o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju i ugovorene naknade za obavljanje djelatnosti kupca toplinske energije, u skladu s ugovorom o potrošnji toplinske energije.

(2) Ako kupac toplinske energije obavlja djelatnost kupca toplinske energije u centralnom toplinskom sustavu, datum dospijeća računa za krajnjeg kupca iz stavka 1. ovoga članka je 15 dana od dana izdavanja računa.

(3) U samostalnom toplinskom sustavu kupac toplinske energije formira račun za krajnjeg kupca na temelju slobodno ugovorene cijene toplinske energije i naknade za obavljanje djelatnosti kupca toplinske energije, u skladu s ugovorom o potrošnji toplinske energije.

Članak 14.

(1) Kupac toplinske energije i krajnji kupac iz članka 12. stavka 1. može djelomično ili u cijelosti pisanim putem osporiti račun u roku od 15 dana od dana izdavanja, a nesporni dio računa dužan je platiti u roku dospijeća.

(2) Prigovor iz stavka 1. ovoga članka podnosi se opskrbljivaču toplinskom energijom koji je dužan odgovoriti na prigovor u roku od 15 dana od dana primitka prigovora.

(3) Ako opskrbljivač toplinskom energijom prigovor iz stavka 2. ovoga članka smatra opravdanim, izdat će kupcu toplinske energije ili krajnjem kupcu novi račun.

(4) Ako kupac toplinske energije ili krajnji kupac ne zaprimi račun u propisanom roku dužan je o tome obavijestiti opskrbljivača toplinskom energijom koji mu je dužan bez odlaganja i bez naknade izdati presliku računa.

Članak 15.

(1) Krajnji kupac koji se toplinskom energijom opskrbljuje iz centralnog toplinskog sustava može djelomično ili u cijelosti pisanim putem osporiti račun u roku od 15 dana od dana izdavanja računa, a nesporni dio računa dužan je platiti u roku dospijeća.

(2) Prigovor iz stavka 1. ovoga članka podnosi se kupcu toplinske energije koji je dužan odgovoriti na prigovor u roku od 15 dana od dana primitka prigovora.

(3) Ako kupac toplinske energije prigovor iz stavka 2. ovoga članka smatra opravdanim, izdat će krajnjem kupcu novi račun.

(4) Ako krajnji kupac ne zaprimi račun u propisanom roku dužan je o tome obavijestiti kupca toplinske energije koji mu je dužan bez odlaganja i bez naknade izdati presliku računa.

Članak 16.

(1) Krajnji kupac koji se toplinskom energijom opskrbljuje u zatvorenom toplinskom sustavu i samostalnom toplinskom sustavu može osporiti račun sukladno odredbama sklopljenog ugovora o potrošnji toplinske energije.

(2) Ugovorom o potrošnji toplinske energije iz stavka 1. ovoga članka uređuju se i svi ostali međusobni odnosi ugovornih strana, kao i način rješavanja sporova.

VIII. UVJETI OGRANIČENJA I OBUSTAVE ISPORUKE TOPLINSKE ENERGIJE

Članak 17.

(1) Kupca toplinske energije koji ne plaća dospjele novčane obveze za isporučenu toplinsku energiju opskrbljivač toplinskom energijom dužan je pisanim putem i bez naknade upozoriti da, u roku ne kraćem od 15 dana od dana dostavljanja upozorenja, podmiri svoje dospjele novčane obveze odnosno postigne sporazum o ispunjenju obveza, pod prijetnjom obustave toplinske energije.

(2) Ako kupac toplinske energije ne podmiri svoje dospjele novčane obveze u roku iz stavka 1. ovoga članka, odnosno u roku i na način određen sporazumom o ispunjenju obveza, opskrbljivač toplinskom energijom ima pravo u pisanom obliku zahtijevati od distributera toplinske energije obustavu opskrbe toplinskom energijom.

(3) Kad kupac toplinske energije kojemu je obustavljena opskrba toplinskom energijom podmiri svoje dospjele novčane obveze, opskrbljivač toplinskom energijom dužan je unutar 24 sata poduzeti mjere za nastavak opskrbe toplinskom energijom kupca toplinske energije te bez odgađanja podnijeti zahtjev distributeru toplinske energije za nastavak opskrbe toplinskom energijom.

(4) Distributer toplinske energije dužan je bez odgađanja postupiti po zahtjevu opskrbljivača toplinskom energijom iz stavka 3. ovoga članka i nastaviti opskrbu toplinskom energijom.

(5) Za vrijeme obustave opskrbe toplinskom energijom kupac toplinske energije dužan je plaćati sve troškove, osim troškova energije.

Članak 18.

(1) Krajnjeg kupca koji ne plati račun u roku dospijeća, kupac toplinske energije može pisanim putem opomenuti.

(2) Ako krajnji kupac ne plati dospjele novčane obveze ni nakon isteka roka iz opomene, kupac toplinske energije ima pravo obustaviti isporuku toplinske energije tom krajnjem kupcu, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti.

(3) Za vrijeme obustave isporuke toplinske energije iz stavka 2. ovoga članka, krajnji kupac dužan je plaćati sve troškove, osim troškova energije za svoju samostalnu uporabnu cjelinu.

Članak 19.

(1) Kupac toplinske energije može privremeno, na pisani zahtjev ovlaštenog predstavnika suvlasnika, obustaviti isporuku toplinske energije krajnjim kupcima u ogrjevnoj sezoni u trajanju do četiri sata radi pregleda, ispitivanja i kontrolnog mjerenja te radi izdvajanja pojedinog krajnjeg kupca iz toplinskog sustava.

(2) Sve radove koji traju duže od četiri sata, a ne radi se o hitnim intervencijama, kupac toplinske energije dužan je planirati izvan ogrjevne sezone.

IX. INVESTICIJE, REKONSTRUKCIJE I ODRŽAVANJE PROIZVODNIH POSTROJENJA I UNUTARNJIH INSTALACIJA

Članak 20.

(1) Investicije i rekonstrukcije proizvodnih postrojenja i unutarnjih instalacija ne mogu biti u sadržajnom obuhvatu ugovora o potrošnji toplinske energije, nego su predmet zasebnih ugovora.

(2) Održavanje proizvodnih postrojenja i unutarnjih instalacija koje se obavljaju u okviru djelatnosti kupca toplinske energije uređuje se ugovorom o potrošnji toplinske energije.

X. PRISTUP MJERILIMA TOPLINSKE ENERGIJE I INSTALACIJAMA PRIKLJUČKA

Članak 21.

Kupac toplinske energije i ovlašteni predstavnik suvlasnika dužan je distributeru toplinske energije odnosno opskrbljivaču toplinskom energijom omogućiti nesmetan pristup obračunskom mjernom mjestu u toplinskoj podstanici i instalacijama priključka koje prolaze kroz zgradu/građevinu do toplinske podstanice.

XI. POSTUPAK KOD NEOVLAŠTENOG KORIŠTENJA TOPLINSKE ENERGIJE

Članak 22.

(1) Kupac toplinske energije i ovlašteni predstavnik suvlasnika kontroliraju i utvrđuju neovlašteno korištenje toplinske energije.

(2) Pod neovlaštenim korištenjem toplinske energije razumijevaju se sljedeći slučajevi:

– krajnji kupac troši toplinsku energiju mimo zasebnog mjerila toplinske energije ili uređaja za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije,

– zasebno mjerilo toplinske energije ili uređaj za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije onesposobljeno je za ispravan rad ili je sa zasebnog mjerila toplinske energije skinuta ili oštećena plomba,

– samovoljno priključenje na unutarnje instalacije.

(3) Postupak procjene neovlaštene potrošnje toplinske energije te obračun i naplata uređuju se ugovorom o potrošnji toplinske energije.

XII. POSTUPAK U SLUČAJU TEHNIČKIH I DRUGIH SMETNJI U OPSKRBI TOPLINSKOM ENERGIJOM I POSTUPAK KOD PRERASPODJELE TOPLINSKE ENERGIJE ZA KRAJNJEG KUPCA

Članak 23.

(1) U centralnom toplinskom sustavu, u slučaju prekida opskrbe toplinskom energijom zbog neispravnosti i kvarova na distribucijskoj mreži ili više sile, kada je procijenjeno trajanje prekida duže od četiri sata, distributer toplinske energije dužan je na prikladan način o tome obavijestiti opskrbljivača toplinskom energijom i kupca toplinske energije, a u slučaju da bez opskrbe toplinskom energijom ostane veći broj krajnjih kupaca, dužan je o procijenjenom trajanju prekida opskrbe toplinskom energijom obavijestiti krajnje kupce putem sredstava javnog priopćavanja.

(2) U zatvorenom toplinskom sustavu, u slučaju prekida opskrbe toplinskom energijom zbog neispravnosti i kvarova na vanjskim instalacijama ili više sile, kada je procijenjeno trajanje prekida duže od četiri sata, opskrbljivač toplinskom energijom dužan je o tome obavijestiti kupca toplinske energije, a u slučaju da bez opskrbe toplinskom energijom ostane veći broj krajnjih kupaca, dužan je o procijenjenom trajanju prekida opskrbe toplinskom energijom na prikladan način obavijestiti krajnje kupce.

Članak 24.

(1) Ovlašteni predstavnik suvlasnika na zajedničkom mjerilu toplinske energije može na temelju odluke suvlasnika zgrade/građevine od kupca toplinske energije pisanim putem zatražiti preraspodjelu količine isporučene toplinske energije za pojedinog krajnjeg kupca.

(2) Tehnički i svi drugi uvjeti za preraspodjelu količine isporučene toplinske energije uređuju se ugovorom o potrošnji toplinske energije.

XIII. POSTUPAK KOD ISKLJUČENJA CIJELE ZGRADE/GRAĐEVINE IZ TOPLINSKOG SUSTAVA

Članak 25.

(1) Isključenje cijele zgrade/građevine iz toplinskog sustava moguće je uz podnošenje pisanog zahtjeva ovlaštenog predstavnika suvlasnika kupcu toplinske energije, na temelju prethodno postignute suglasnosti svih krajnjih kupaca na zajedničkom mjerilu toplinske energije za izdvajanje svih samostalnih uporabnih cjelina unutar zgrade/građevine, te uz prethodnu suglasnost distributera toplinske energije i opskrbljivača toplinskom energijom.

(2) Kupac toplinske energije na temelju pisanog zahtjeva ovlaštenog predstavnika suvlasnika provodi sve aktivnosti za isključenje iz toplinskog sustava, pribavlja prethodnu suglasnost distributera toplinske energije i prethodnu suglasnost opskrbljivača toplinskom energijom te pokreće postupak raskida ugovora o opskrbi toplinskom energijom i raskida ugovora o potrošnji toplinske energije.

Članak 26.

Krajnji kupac na zajedničkom mjerilu toplinske energije može se izdvojiti iz zajedničkog toplinskog sustava na način i po postupku propisanom Zakonom o tržištu toplinske energije.

XIV. MJERE ZAŠTITE KRAJNJIH KUPACA

Članak 27.

(1) Krajnji kupac ima pravo na pouzdanu i sigurnu opskrbu toplinskom energijom odnosno isporuku toplinske energije sve dok ispunjava obveze sukladno ugovoru o potrošnji toplinske energije.

(2) U slučaju tehničkih i drugih smetnji u opskrbi toplinskom energijom odnosno isporuci toplinske energije čiji uzrok nije u opsegu nadležnosti krajnjeg kupca, krajnji kupac ima pravo na otklanjanje tih smetnji.

(3) Smetnje iz stavka 2. ovoga članka dužan je otkloniti energetski subjekt odnosno kupac toplinske energije u najkraćem roku, a najduže u roku od 24 sata od zaprimljene obavijesti, osim u slučaju kada to objektivno, zbog prirode smetnji, nije moguće očekivati.

XV. POSTUPAK PROMJENE KUPCA TOPLINSKE ENERGIJE

Članak 28.

(1) Krajnji kupci imaju pravo na promjenu kupca toplinske energije na način i po postupku određenom odredbama Zakona o tržištu toplinske energije za odabir kupca toplinske energije.

(2) Sukladno ovlaštenju, ovlašteni predstavnik suvlasnika raskida ugovor o potrošnji toplinske energije s postojećim kupcem toplinske energije i sklapa ugovor o potrošnji toplinske energije s novim kupcem toplinske energije.

(3) Postupak promjene kupca toplinske energije provodi se na način da primjena novog ugovora o potrošnji toplinske energije započinje s prvim danom u mjesecu.

(4) Opskrbljivač toplinskom energijom i novi kupac toplinske energije sklapaju ugovor o opskrbi kupca toplinske energije, uvažavajući odredbu stavka 3. ovoga članka.

(5) Opskrbljivač toplinskom energijom dužan je najkasnije pet dana prije početka primjene ugovora o opskrbi kupca toplinske energije dostaviti podatke o nastalim promjenama distributeru toplinske energije radi ažuriranja centralnog popisa obračunskih mjernih mjesta.

(6) Postupak promjene kupca toplinske energije provodi se na način da se krajnjim kupcima ne smije prekinuti isporuka toplinske energije.

XVI. NAČIN INFORMIRANJA KRAJNJIH KUPACA O POTROŠNJI I TROŠKOVIMA TOPLINSKE ENERGIJE

Članak 29.

(1) Kupac toplinske energije dužan je u računu, odnosno prilogu računa ili u promocijskim materijalima koji se dostavljaju krajnjem kupcu, navesti barem jednom godišnje podatke o potrošnji toplinske energije na zajedničkom mjerilu toplinske energije radi poticanja i usmjeravanja krajnjeg kupca na učinkovito korištenje toplinske energije.

(2) Kupac toplinske energije dužan je na zahtjev ovlaštenog predstavnika suvlasnika dostaviti podatke o potrošnji toplinske energije za svakog krajnjeg kupca na zajedničkom mjerilu toplinske energije, u svrhu praćenja potrošnje toplinske energije ili utvrđivanja neovlaštenog korištenja toplinske energije.

XVII. OBVEZA KUPCA TOPLINSKE ENERGIJE DA OBAVIJESTI KRAJNJE KUPCE O SVAKOJ PROMIJENI KONAČNE CIJENE TOPLINSKE ENERGIJE

Članak 30.

(1) Kupac toplinske energije dužan je prije primjene nove cijene toplinske energije obavijestiti krajnje kupce o svakoj promjeni cijena/naknada/tarifa koje utvrđuju nadležna tijela i/ili energetski subjekti, a koje ulaze u konačnu cijenu toplinske energije.

(2) Kupac toplinske energije dužan je na računu ili uz račun za krajnjeg kupca razvidno prikazati cijene i navesti podatke na temelju kojih krajnji kupac može izvršiti provjeru računa.

XVIII. PRAVO NA RASPOLAGANJE PODACIMA O POTROŠNJI, UKLJUČUJUĆI PRAVO I UVJETE PROSLJEĐIVANJA PODATAKA DRUGOM KUPCU TOPLINSKE ENERGIJE

Članak 31.

(1) Kupac toplinske energije dužan je dostavljati Agenciji podatke za potrebe vođenja registra kupaca toplinske energije, objavljenog na internetskoj stranici Agencije.

(2) Kupac toplinske energije dužan je obavijestiti Agenciju o svakoj promjeni podataka iz registra kupaca toplinske energije u roku od osam dana od dana nastale promjene.

(3) Kupac toplinske energije dužan je jednom godišnje do 30. listopada dostaviti Agenciji podatke za potrebe vođenja evidencije kupaca toplinske energije.

(4) U slučaju promjene kupca toplinske energije, kupac toplinske energije dužan je novom kupcu toplinske energije predati svu raspoloživu tehničku i drugu dokumentaciju.

XIX. PRAVNA ZAŠTITA

Članak 32.

(1) Strana nezadovoljna postupanjem proizvođača toplinske energije ili distributera toplinske energije može podnijeti prigovor Agenciji u vezi s primjenom metodologije utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za proizvodnju toplinske energije ili metodologije utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za distribuciju toplinske energije.

(2) Agencija je dužna poduzeti mjere iz svoje nadležnosti te bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora, obavijestiti nezadovoljnu stranu u pisanom obliku o mjerama koje je u povodu prigovora poduzela.

(3) Ako nezadovoljna strana nije zadovoljna poduzetim mjerama ili u propisanom roku nije obaviještena o poduzetim mjerama može pokrenuti upravni spor protiv proizvođača toplinske energije ili distributera toplinske energije.

XX. NADZOR

Članak 33.

(1) Nadzor nad primjenom ovih Općih uvjeta za isporuku obavlja Agencija.

(2) Upravni nadzor nad provedbom ovih Općih uvjeta za isporuku obavlja Ministarstvo.

XXI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 34.

Postupci započeti do stupanja na snagu ovih Općih uvjeta za isporuku nastavit će se i dovršiti prema odredbama Općih uvjeta za opskrbu toplinskom energijom (»Narodne novine«, broj 129/06).

Članak 35.

Danom stupanja na snagu ovih Općih uvjeta za isporuku prestaju važiti Opći uvjeti za opskrbu toplinskom energijom (»Narodne novine«, broj 129/06).

Članak 36.

Ovi Opći uvjeti za isporuku objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupaju na snagu 1. rujna 2014. godine.

Klasa: 011-01/14-01/05

Urbroj: 371-01/14-02

Zagreb, 12. ožujka 2014.

Predsjednik Upravnog vijeća

Tomislav Jureković

Na temelju članka 215. Zakona o vodama („Narodne novine“ br. 153/09, 63/11 i 130/11), članka 925. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05 i 41/08), članka 24. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ br. 79/07, 125/07, 79/09, 89/09, 133/09, 78/12), članka 27. Odluke o priključenju (Glasnik Grada Karlovca br. 06/12) i članka 24. Izjave o osnivanju Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Karlovac za opskrbu pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda Karlovac, direktor društva Ivan Mrzljak, dipl. oec., dana 16. listopada 2012. godine donosi

OPĆE  I  TEHNIČKE UVJETE

i s p o r u k e  v o d n i h  u s l u g a

I.          OPĆE ODREDBE

1. Predmet uređivanja

Članak 1.

(1) Općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga ( u daljnjem tekstu: Opći uvjeti ) utvrđuju se međusobni odnosi javnog isporučitelja vodnih usluga Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Karlovac, Gažanski trg br. 8 ( u daljnjem tekstu: Isporučitelj ) i korisnika vodnih usluga na područjima na kojima Isporučitelj obavlja djelatnost javne vodoopskrbe, javne odvodnje i pročišćavanja.

(2) Ovi Opći uvjeti sadržavaju odredbe o:

-        postupku izdavanja suglasnosti i osiguranju uvjeta za priključenje na komunalne vodne građevine,

-        tehničko – tehnološkim uvjetima priključenja ( posebni uvjeti priključenja ),

-        kvaliteti opskrbe vodnim uslugama,

-        pravima i obvezama isporučitelja vodnih usluga i korisnika vodnih usluga,

-        uvjetima mjerenja, obračuna i naplate vodnih usluga,

-        uvjetima za primjenu postupka ograničenja ili obustave isporuke vodnih usluga,

-        postupanju u slučaju neovlaštenog korištenja vodnih usluga i

-        tehničko-tehnološkim uvjetima za ugradnju vodomjera

2. Definicije osnovnih pojmova

Članak 2.

(1) Vodne usluge su usluge javne vodoopskrbe, javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda ( u daljnjem tekstu: vodne usluge ).

(2) Korisnik vodnih usluga ( u daljnjem tekstu: Korisnik ) je svaka fizička ili pravna osoba koja je vlasnik odnosno drugi zakoniti posjednik građevine ili druge nekretnine priključene na komunalne vodne građevine i koja je s Isporučiteljem sklopila ugovor o isporuci jedne ili više vodnih usluga ili se prema ovim Općim uvjetima smatra da je sklopila ugovor o isporuci jedne ili više vodnih usluga.

 Do dana stupanja na snagu ovih Općih uvjeta smatra se da su svi dosadašnji Korisnici iz evidencije Isporučitelja sklopili s Isporučiteljem ugovor o isporuci jedne ili više vodnih usluga.

(3) Sustav javne vodoopskrbe sastoji se od objekata, uređaja, opreme i cijevnih vodova koji služe za javnu opskrbu vodom (u daljnjem tekstu: javni vodoopskrbni sustav).

(4) Sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda sastoji se od kanalizacijske mreže, objekata kanalizacijske mreže i opreme te uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ( u daljnjem tekstu: sustav javne odvodnje ).

(5) Pročišćavanje otpadnih voda je proces uklanjanja otpadnih tvari koji obuhvaća prvi stupanj pročišćavanja (I), drugi stupanj pročišćavanja (II), treći stupanj pročišćavanja (III) i/ili odgovarajuće pročišćavanje otpadnih voda.

(6) Priključkom na sustav javne vodoopskrbe smatra se dio vodoopskrbnog cjevovoda od spoja na uličnoj mreži do glavnog vodomjera smještenog u građevini ili izvan nje, uključivo i zaporni uređaj neposredno iza glavnog vodomjera (u daljenjem tekstu: vodoopskrbni priključak).

(7) Priključkom na sustav javne odvodnje smatra se dio odvodnog cjevovoda od kontrolnog okna pripadajućeg objekta do revizionog okna priključka ( u daljnjem tekstu: kanalizacijski priključak ).

(8) Reviziono okno priključka je dio sustava javne odvodnje koji spaja priključke na sustav javne odvodnje sa kanalom sustava javne odvodnje.

(9) Ukoliko ne postoji reviziono okno priključka na postojećem već izgrađenom sustavu javne odvodnje, priključkom se smatra dio cjevovoda od kontrolnog okna do kanala sustava javne odvodnje.

(10) Kontrolno okno je dio internih kanalizacijskih vodova u kojem se skupljaju sve otpadne vode iz posebnih dijelova građevine (stan, poslovni prostor, garaže i sl.).

(11) Postojeća zgrada je svaka zgrada za koju je lokacijska dozvola izdana prije 01.01.2000. godine ili je izgrađena prije tog datuma, bez obzira na to ima li ili ne ugrađene vodomjere za zasebne cjeline.

(12) Nova zgrada je svaka zgrada za koju je lokacijska dozvola izdana nakon 01.01.2000. godine i koja mora imati ugrađene vodomjere za zasebne cjeline.

(13) Interna vodovodna instalacija - vodovi, naprave i uređaji potrošača iza glavnog vodomjera na nekretninama koje su spojene na sustav javne vodoopskrbe, osim sekundarnog vodomjera koji je u vlasništvu Isporučitelja.

(14) Interna kanalizacijska mreža - objekti i uređaji Korisnika usluge odvodnje na nekretninama koji su spojeni na sustav javne odvodnje.

(15) Izljevno mjesto je mjesto na kojem je moguće uzimanje vode (slavina, javni zdenac i sl.)

(16) Glavni vodomjer je svaki vodomjer koji se nalazi u prostoriji vodomjera neposredno na završetku spojnog voda priključka. Može biti za jednu zasebnu cjelinu, cijelu zgradu ili nekretninu. Glavni vodomjer je vlasništvo Isporučitelja.

(17) Sekundarni vodomjer je vodomjer za zasebnu cjelinu ugrađen u internu vodovodnu instalaciju zgrade, smješten u zajedničkoj prostoriji zgrade i dostupan Isporučitelju za očitanje. Sekundarni vodomjer je vlasništvo Isporučitelja.

(18) Interni vodomjer je vodomjer za zasebnu cjelinu ili dio cjeline, ugrađen unutar ili izvan zasebne cjeline. Interni vodomjer je vlasništvo vlasnika zasebne cjeline.

(19) Zaštitnik od povrata toka - ZOPT je sigurnosni uređaj ili armatura sa svrhom zaštite vodoopskrbnog sustava od onečišćenja povratnom vodom iz interne vodovodne instalacije korisnika.

(20) Neovlaštena/ilegalna potrošnja je korištenje sustava javne vodoopskrbe ili sustava javne odvodnje na način koji nije u skladu sa zahtjevima iz ovih uvjeta.

(21) Sistem GV – sistem glavnih vodomjera.

(22) Sistem GSV – sistem glavni-sekundarni vodomjer.

(23) UZP – udio zajedničke potrošnje.

II .        POSTUPAK IZDAVANJA SUGLASNOSTI I OSIGURANJE UVJETA ZA       PRIKLJUČENJE       NA KOMUNALNE VODNE GRAĐEVINE

1. Izdavanje suglasnosti i osiguranje uvjeta za priključenje na komunalne vodne građevine

Članak 3.

            Vlasnik nekretnine dužan je priključiti svoju nekretninu na komunalne vodne građevine sukladno Odluci o priključenju na komunalne vodne građevine (u daljnjem tekstu: Odluka o priključenju ).

Članak 4.

Vlasnik nekretnine dužan je priključiti svoju nekretninu na komunalne vodne građevine na način propisan ovim Općim uvjetima.

Članak 5.

            Postupak priključenja vlasnik nekretnine započinje podnošenjem pisanog zahtjeva za priključenje neposredno Isporučitelju, sukladno članku 6. ovih Općih uvjeta. U skladu sa čl.212. st.2. Zakona o vodama, Isporučitelj će u ime vlasnika nekretnine zatražiti potvrdu o dozvoli priključenja.

III.        PRAVA I OBVEZE ISPORUČITELJA I KORISNIKA

1. Ugovorni odnosi

Članak 6.

(1) Odnosi između Isporučitelja i Korisnika uređuju se sljedećim ugovorima:

a)    ugovor o priključenju na sustav javne vodoopskrbe i isporuci vodnih usluga,

b)    ugovor o priključenju na sustav javne odvodnje i isporuci vodnih usluga,

c)    ugovor o isporuci vodnih usluga,

d)    ugovor o ugradbi sekundarnog vodomjera,

e)    ugovor o korištenju sekundarnog vodomjera,

f)     ugovor o korištenju usluga od strane velikih potrošača sa specifičnim uvjetima,

g)    ugovor o najmu hidrantskog nastavka.

(2) Ugovor o priključenju na sustav javne vodoopskrbe i isporuci vodnih usluga i ugovor o

priključenju na sustav javne odvodnje i isporuci vodnih usluga sklapaju Isporučitelj i vlasnik nekretnine, a samo iznimno svakodobni korisnik nekretnine uz pisanu i ovjerenu suglasnost vlasnika nekretnine, u postupku priključenja nekretnine na komunalne vodne građevine.

            (3) Zahtjev za priključenje na sustav javne vodoopskrbe odnosno javne odvodnje vlasnik nekretnine podnosi Isporučitelju uz koji se prilaže: kopija katastarskog plana za nekretninu koja se priključuje, izvadak iz zemljišnih knjiga ili drugi valjani dokaz vlasništva nekretnine podnositelja zahtjeva, građevinska dozvola ili drugi akt na temelju kojeg se može graditi, i skice priključka.

(4) Potpisivanjem ugovora iz stavka 1. ovog članka, Korisnik se obvezuje da u cijelosti prihvaća odredbe Općih uvjeta.

(5) Smatra se da je Korisnik prihvatio sve uvjete iz Općih uvjeta ako je nakon stupanja na snagu istih nastavio koristiti vodne usluge.

(6) Nakon izvedbe priključka na sustav javne vodoopskrbe, priključak zajedno sa mjernim uređajem prelazi u vlasništvo Isporučitelja bez naknade, dok priključak na sustav javne odvodnje ostaje u vlasništvu Korisnika.

(7) Korisnik je dužan održavati u stanju funkcionalne ispravnosti vodovodnu instalaciju od zapornog uređaja iza glavnog vodomjera uključivo i spoj, te vodomjerno okno kao i priključak na sustav javne odvodnje (u daljnjem tekstu: interna instalacija).

2. Uvjeti korištenja vodnih usluga      

Članak 7.

 (1) Za slučaj promjene Korisnika, dosadašnji Korisnik ostaje u statusu potrošača i obveznika plaćanja vodne usluge sve do kraja tekućeg mjeseca odnosno obračunskog razdoblja u kojem je kopijom ugovora, odnosno drugim vjerodostojnim dokumentom obavijestio Isporučitelja vodnih usluga o promjeni Korisnika.

 (2) Korisnik i novi Korisnik dužni su o nastaloj promjeni obavijestiti Isporučitelja u roku od 8 dana, te solidarno odgovaraju za plaćanje vodne usluge. Ukoliko Korisnik, kojeg Isporučitelj vodi u evidenciji Korisnika, pravovremeno ne dostavi Isporučitelju vjerodostojnu dokumentaciju o promjeni iz stavka 2. ovog članka ostaje u obvezi namiriti pružene usluge za sve vrijeme dok ne dostavi dokumentaciju kojom dokazuje prijavu promjene.

Članak 8.

            (1) Korisnik može koristiti vodne usluge isključivo za potrebe svog domaćinstva odnosno poslovnog prostora.

            (2) Korisnik nema pravo omogućiti drugoj osobi priključenje na svoje vodoopskrbne objekte ili objekte javne odvodnje i instalacije i korištenje i obračunavanje vodne usluge preko svojeg obračunskog mjernog mjesta.

(3) Korisnik koji se zbog statusnih ili organizacijskih razloga preoblikuje u dvije ili više pravno samostalne cjeline dužan je u roku od 30 dana od dana nastale promjene o tome obavijestiti Isporučitelja radi uređenja novonastalih odnosa, u protivnom će se smatrati da omogućuje drugoj osobi priključenje i/ili neovlašteno korištenje vodnih usluga preko svojeg obračunskog mjernog mjesta.

            (4) Korisnik je obvezan pravovremeno pisanim putem obavijestiti Isporučitelja o promjeni namjene prostora ili djelatnosti odnosno o drugim okolnostima koje znatno utječu na povećanje ili smanjenje potreba korištenja vodne usluge uz prilaganje preslike važeće isprave kojom se dokazuje promjena.         

Članak 9.

(1) Korisnik je dužan održavati u stanju funkcionalne ispravnosti internu vodovodnu instalaciju uključivo sa vodomjernim oknom kao i priključak na mrežu odvodnje, na način da spriječi  mogućnost njezina onečišćenja i preko nje onečišćenje i zagađivanje javne vodoopskrbne mreže odnosno javne kanalizacijske mreže.

(2) Korisnik je dužan, prema tehničkim uvjetima iz ovih Općih uvjeta i zahtjevu Isporučitelja, o svom trošku na internoj instalaciji ugraditi uređaj za zaštitu od povratnog toka vode iz interne instalacije u javnu vodoopskrbnu mrežu, osigurati redovni pregled, servisiranje i godišnje ishođenje potvrde o sukladnosti uređaja, te dopustiti isporučitelju njegov pregled i kontrolu.

(3) Korisnik je dužan u svako doba dopustiti stručnim službama Isporučitelja pregled i nadzor nad internim instalacijama Korisnika, a osobito u slučaju moguće prijetnje ili nastalog zagađenja vodoopskrbnog sustava, odnosno u slučaju ispuštanja agresivnih otpadnih voda u javnu kanalizaciju.

(4) Korisnik tehnološke vode iz tehnoloških bunara dužan je u svako doba dopustiti stručnim službama Isporučitelja provjeru ispravnosti mjernog uređaja i provjeru izmjerenih količina tehnološke vode.

(5) Korisnik je dužan dopustiti Isporučitelju uzimanje uzoraka vode iz internih vodovodnih instalacija i otpadnih voda iz instalacija interne odvodnje u svrhu kontrole kvalitete i provjere pridržavanja uvjeta iz ovih Općih uvjeta.

IV.       UVJETI MJERENJA, OBRAČUNA I NAPLATE VODNIH USLUGA

Članak 10.

            (1) Korisnik je dužan omogućiti Isporučitelju redovnu izmjenu vodomjera, a u skladu s odredbama Naredbe o razdobljima za ponovno umjeravanje etalona i ovjerenim razdobljima za ponovno ovjeravanje mjerila i Pravilnika o mjeriteljskim zahtjevima za vodomjere za hladnu vodu.

            (2) Isporučitelj je dužan samo iznimno određene Korisnike (veliki potrošači), obavijestiti o redovnoj izmjeni vodomjera osam dana prije namjeravane izmjene. O učinjenoj izmjeni otvara se radni nalog za ugradnju i izvrštenje vodomjera.

            (3) Korisnik može prisustvovati izmjeni vodomjera i tada je dužan potpisati, odnosno ovjeriti radni nalog za ugradnju i izvrštenje vodomjera. Ukoliko Korisnik ne prisustvuje izmjeni vodomjera, a obaviješten je o istoj, smatra se da je suglasan sa stanjem utvrđenim u radnom nalogu za ugradnju i izvrštenje vodomjera.

            (4) Korisnik može tražiti ispitivanje ispravnosti vodomjera pisanim putem i prije isteka ovjerenog razdoblja. Ako se ispitivanjem utvrdi da vodomjer udovoljava zahtjevima utvrđenim Pravilnikom o mjeriteljskim zahtjevima za vodomjere za hladnu vodu, troškove ispitivanja snosi Korisnik.

            (5) Štetu koja na vodovodnom priključku nastane krivnjom Korisnika, otklanja Isporučitelj na teret Korisnika.

Članak 11.

            Korisnike u smislu ovih Općih i tehničkih uvjeta dijelimo na Korisnike:

v  za domaćinstvo

v  za gospodarstvo

Članak 12.

            (1) Količina pružene usluge opskrbe pitkom vodom utvrđuje se vodomjerom. Cijena usluge obračunava se prema očitanoj potrošnji m³ u pravilu jednom mjesečno, a za određena područja svaka tri mjeseca. Korisnik mora čitaču omogućiti očitanje vodomjera.

            (2) Korisnik u gospodarstvu čija godišnja potrošnja vodne usluge premašuje 100.000 m³ obvezan je s Isporučiteljem zaključiti ugovor o godišnjoj isporuci vodne usluge do 15. siječnja svake godine za tekuću godinu na temelju stvarne prošlogodišnje potrošnje, uz predaju ugovorenih instrumenata plaćanja radi osiguranja naplate potraživanja Isporučitelja.

(3) U slučaju da Korisnik iz stavka 2. ovog članka ne zaključi ugovor s Isporučiteljem u zadanom roku, Isporučitelj ima pravo bez daljnje opomene obustaviti isporuku vode Korisniku.

(4) Količina pružene usluge odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda utvrđuje se prema količini isporučene pitke vode odnosno prema količini očitanih kubika vode crpljene iz industrijskih zdenaca, ili na temelju količine ispuštenih otpadnih voda očitanih na mjeračima protoka. Ako se usluga odvodnje plaća prema količini isporučene vode, ona se utvrđuje putem vodomjera na priključku na javni vodoopskrbni sustav. Ako se usluga odvodnje plaća prema količini očitanih kubika vode crpljene iz industrijskih zdenaca, ona se utvrđuje putem vodomjera na izlazu iz zdenca koje je Korisnik dužan ugraditi.

            (5) Korisnici cijenu vodnih usluga plaćaju prema važećoj cijeni određenoj Odlukom o cijenama, Odlukom o odvodnji otpadnih voda na području Grada Karlovca, a sukladno odredbama Zakona o vodama i drugim važećim propisima.

Način obračuna količine pružene usluge

Članak 13.

           (1) Isporučena voda za svaki stan u zgradama za koje su lokacijske dozvole izdane prije 01. siječnja 2000. godine, obračunava se na način da se očitana potrošnja glavnog vodomjera raspoređuje na Korisnike prema broju prijavljenih osoba kod svakog Korisika.

            (2) Isporučena voda za svaki stan i poslovni prostor u stambenim zgradama za koje su lokacijske dozvole izdane nakon 01. siječnja 2000. godine, a montaža vodomjera izvedena prema sustavu GV opisanom u članku 45. obračunava se prema očitanim količinama na glavnim vodomjerima za svaku zasebnu cjelinu. Isti način obračuna vrši se i u zgradama za koje su lokacijske dozvole izdane prije 01. siječnja 2000. godine, a gdje je izvršena rekonstrukcija prema uvjetima iz članka 43. stavak 1.

            (3) Isporučena voda za svaki stan i poslovni prostor u stambenim zgradama za koje su lokacijske dozvole izdane nakon 01. siječnja 2000. godine, a montaža vodomjera izvedena prema

sustavu GSV opisanom u članku 46. obračunava se na način opisan u članku 14. Isti način  obračuna vrši se i u zgradama za koje su lokacijske dozvole izdane prije 01. siječnja 2000. godine, a gdje je izvršena rekonstrukcija prema uvjetima iz članka 43. stavak 2.

            (4) Isporučena voda za svaki stan u zgradama za koje su lokacijske dozvole izdane prije 01. siječnja 2000. godine, a izvršena je ugradnja internih vodomjera prema uvjetima iz članka 16. i 17. obračunava se na način opisan u članku 18.

            (5) U stambenim zgradama gdje se nalazi prostor za obavljanje poslovne djelatnosti, a nisu ugrađeni zasebni vodomjeri za te cjeline, Korisnici su ovlašteni sporazumjeti se o udjelima u plaćanju usluge.

            (6) Sporazum iz stavka 5. ovog članka mora sadržavati osim udjela u potrošnji, i ime i prezime, odnosno nazive Korisnika, adresu i sjedište, te broj računa. Isti se dostavlja Isporučitelju u pisanom obliku, mora biti ovjeren potpisima i štambiljem (za pravne osobe odnosno obrtnike) svih stranaka u sporazumu.

Sekundarni vodomjeri

Članak 14.

(1) Isporučena voda za svaki stan i poslovni prostor u stambenim zgradama čije su instalacije izvedene prema sustavu GSV, vrši se na način da se obračunava količina očitana na sekundarnom vodomjeru za svaku cjelinu.

(2) Ukoliko postoji sekundarni vodomjer za utvrđivanje količine potrošene vode na posebnom izljevnom mjestu zajedničke potrošnje, Korisnici su dužni sporazumom odrediti Korisnika kojem će Isporučitelj dostaviti račun za potrošenu vodu i koji će biti u obvezi plaćanja vode, u protivnom Isporučitelj je ovlašten raspodijeliti vodu na sve Korisnike razmjerno veličini vlasničkih udjela u zgradi.

(3) Ukoliko je količina vode očitana na glavnom vodomjeru veća od zbroja očitanja svih sekundarnih vodomjera, razliku očitanja plaćaju svi Korisnici prema veličini vlasničkog udjela u stambenoj zgradi.

Članak 15.

            (1) Isporučitelj usluge dužan je voditi evidenciju o broju osoba kod pojedinog Korisnika.

            (2) Broj osoba kod pojedinog Korisnika utvrđuje se temeljem pisane izjave pojedinog Korisnika, upravitelja zgrade ili predstavnika suvlasnika. Isporučitelj je ovlašten broj osoba kod pojedinog Korisnika utvrditi i na drugi način.

            (3) Za slučaj prijave različitog broja osoba od strane predstavnika suvlasnika ili upravitelja zgrade i pojedinog Korisnika u istom obračunskom razdoblju, Isporučitelj može tražiti da pojedini Korisnik dostavi pisanu izjavu o broju osoba - članova domaćinstva potpisanu od većine suvlasnika te stambene zgrade ili obiteljske kuće ovjerenu kod javnog bilježnika, te će se ista smatrati kao jedina pravovaljana.

            (4) Ovlaštena osoba iz stavka 2. ovog članka dužna je promjenu broja osoba kod pojedinog Korisnika prijaviti Isporučitelju najkasnije do 20. dana u tekućem mjesecu, a da bi ista imala učinka u tom mjesecu.

Interni vodomjeri

Članak 16.

(1) U stambenim zgradama izgrađenim prije 01. siječnja 2000. godine u kojima Korisnici žele ugraditi interne vodomjere, potrebno je ispuniti sljedeće uvjete:

- ovjerena suglasnost suvlasnika s više od 50% vlasničkih udjela kojom suvlasnik preuzima sva prava i obveze koje proizlaze iz ugradnje internih vodomjera,

- dokaz o ispravnosti izvedenih internih vodovodnih instalacija u skladu sa ovim Općim uvjetima,

- dokaz o suvlasničkim udjelima,

- potpisan ugovor predstavnika suvlasnika s Isporučiteljem.

(2) Očitanje glavnih i internih vodomjera u pravilu se vrši istovremeno.

(3) Raspodijeljenu potrošnju za sve Korisnike dostavlja predstavnik suvlasnika u roku od tri dana od dana kada mu Isporučitelj dostavi očitanje glavnog vodomjera. 

            (4) Ukoliko predstavnik suvlasnika ne dostavi raspodijelenju potrošnju iz članka 17. ovih Općih uvjeta u predviđenom roku, Isporučitelj će raspodjelu potrošnje sa glavnog vodomjera izvršiti prema prijavljenim članovima domaćinstva.  

Članak 17.

            (1) Svaka zasebna jedinica u višestambenom objektu u kojem se vrši ugradnja internih vodomjera mora imati mjerena sva izljevna mjesta.

            (2) Svako izljevno mjesto koje služi svim Korisnicima višestambenog objekta mora imati ugrađen svoj interni vodomjer.

            (3) Potrošena voda u tom zajedničkom prostoru obračunava se svim suvlasnicima prema vlasničkom udjelu.

            (4) Predstavnik suvlasnika je odgovoran za raspodjelu potrošnje na način određen ovim Općim uvjetima, za održavanje i umjeravanje internih vodomjera u ispravnom stanju, i pravodobno dostavljanje promjena vezanih za suvlasničke udjele i članove domaćinstva.

            (5) Ukoliko Isporučitelj utvrdi da se obračun po internim vodomjerima ne provodi sukladno ovim Općim uvjetima ima pravo vršiti obračun prema prijavljenim članovima domaćinstva.

Članak 18.

(1) U stambenim zgradama izgrađenim prije 01. siječnja 2000. godine u kojima samo neki Korisnici imaju ugrađene interne vodomjere, potrošnja se obračunava na temelju očitanja tih vodomjera za te Korisnike.

(2) Razlika isporučene vode koja nastane između očitanog stanja na glavnom vodomjeru i zbroja stanja na internim vodomjerima predstavnik suvlasnika raspodjeljuje na preostale Korisnike u zgradi koji nemaju ugrađene interne vodomjere prema prijavljenim članovima domaćinstva.

(3) U stambenim zgradama izgrađenim prije 01. siječnja 2000. godine u kojima svi Korisnici imaju ugrađene interne vodomjere, potrošnja očitana na glavnom vodomjeru se raspodjeljuje proporcionalno potrošnji na internim vodomjerima.

            (4) U slučaju da se utvrdi prekomjerna potrošnja koja je nastala na zajedničkim internim instalacijama, predstavnik suvlasnika raspodjeljuje taj iznos na sve Korisnike prema vlasničkim udjelima.

            (5) Za utvrđivanje količine vode čije se istjecanje dogodilo na zajedničkoj internoj instalaciji odgovorni su suvlasnici.

Utvrđivanje količine pružene usluge.

Članak 19.

            (1) Korisnik je dužan omogućiti Isporučitelju da utvrdi količinu pružene usluge u svakom trenutku kada to Isporučitelj zatraži.

            (2) Ako Korisnik ne omogući ili Isporučitelj iz drugih objektivnih razloga ne može utvrditi količinu pružene usluge, Isporučitelj je ovlašten ispostaviti račun za uslugu na temelju vlastite procjene.

            (3) Isporučitelj je ovlašten postupati na način propisan odredbom stavka 2. ovog članka za sve vrijeme dok mu ne bude omogućeno utvrditi količinu pružene usluge.

            (4) Isporučitelj je osobito ovlašten utvrditi količinu pružene usluge vlastitom procjenom u ovim slučajevima:

v  kada na vodomjeru nema odgovarajućih plombi sa oznakom Isporučitelja odnosno Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo;

v  kada Isporučitelj utvrdi da su plombe na vodomjeru oštećene;

v  kada je vodomjer neispravan (ne mjeri protok vode, poparen, smrznut);

v  kada je vodomjer nedostupan Isporučitelju;

v  kada očitavanje vodomjera nije moguće zbog vremenskih uvjeta;

v  na kraju poslovne godine.

(5) Ako Isporučitelj mijenja cijenu usluge dužan je prije promjene cijene usluge utvrditi količinu prethodno pružene usluge svakom pojedinom Korisniku ili je procijeniti.

Članak 20.

            Iznimno od odredaba ove glave, Isporučitelj je ovlašten određenim Korisnicima (veliki potrošači) ugovorom utvrditi način pružanja i plaćanja usluge.

Računi

Članak 21.

            (1) Korisnik plaća uslugu na temelju računa koji se ispostavljaju mjesečno, a prema količini pružene usluge, važećoj cijeni i načinu obračuna za pojedinu kategoriju potrošača.

            (2) Korisnicima vodne usluge javne vodoopskrbe, cijena vodne usluge javne vodoopskrbe obračunava se prema isporučenoj količini vode očitanoj na glavnom vodomjeru mjesečno, u prigradskim naseljima isporučena količina vode očitava se svaka tri mjeseca, a očitana količina vode obračunava se u naredna tri mjeseca u proporcionalnim veličinama.

            (3) Dospijeće plaćanja je 30 dana od dana ispostavljanja računa.

Članak 22.

            (1) Korisnik u domaćinstvu dužan je platiti cijenu usluge na temelju ispostavljenog računa do kraja mjeseca za prethodni mjesec koji se dan smatra danom dospijeća računa.

            (2) Korisnik u gospodarstvu dužan je platiti cijenu usluge na temelju ispostavljenog računa u roku od 30 dana od dana primitka računa koji dan se smatra danom dospijeća računa, osim za Korisnike s kojima je Isporučitelj obvezan zaključiti godišnji ugovor o isporuci pitke vode u skladu s ovim Općim uvjetima.

            (3) Kod pogrešno obračunatih računa za izvršenu komunalnu uslugu, Korisnik je dužan o tome odmah, a najkasnije u roku od 15 dana od dana dostave računa izvijestiti Isporučitelja.

            (4) Ukoliko Korisnik ne plati račun za pruženu uslugu, dostavit će mu se opomena kojom će Korisnik biti upozoren na mogućnost da mu se zbog neplaćanja računa obustavi pružanje usluge.

            (5) Ukoliko Korisnik ne plati u cijelosti račun za pruženu uslugu nakon što je opomenut i upozoren na način određen stavkom 2. ovog članka, Isporučitelj je ovlašten bez ponovne prethodne opomene obustaviti pružanje usluge.

Članak 23.

            (1) Korisnik ima pravo prigovora na ispostavljeni račun koji ne odgađa rok naplate računa.

            (2) Prigovor se podnosi u pisanom obliku u roku od 8 dana od dana primitka računa.

            (3) Isporučitelj je dužan u roku od 10 dana ispitati osnovanost prigovora, proslijediti ga Povjerenstvu za tehničke i financijske reklamacije (prvostupanjsko povjerenstvo) te dati pisani odgovor.

(4) Korisnik nezadovoljan odlukom tijela iz stavka 3. ovog članka, ovlašten je u roku od 15 dana od dana primitka odluke podnijeti reklamaciju Povjerenstvu za reklamacije potrošača (drugostupanjsko povjerenstvo).

V.        UVJETI ZA PRIMJENU POSTUPKA OGRANIČENJA ILI OBUSTAVE ISPORUKE                            VODNIH USLUGA

Obustava isporuke

Članak 24.

            (1) Isporučitelj je ovlašten obustaviti isporuku usluge, izvrstiti vodomjer i blindirati priključak ako Korisnik ne plati bilo koja dva dospjela računa, a Korisnik je dužan omogućiti pristup vodomjeru, izvrštenju i blindiranom priključku.

            (2) Prije obustave isporuke usluge, Isporučitelj će obavijestiti Korisnika pisanim putem o namjeravanoj obustavi 8 dana prije namjeravane obustave.

Članak 25.

Za slučaj kada je na priključku izvedenom za potrebe Korisnika i/ili internim instalacijama izvedeno priključenje za treće osobe i/ili je utvrđeno da Korisnik obračunava i naplaćuje usluge od trećih osoba bez znanja Isporučitelja, Isporučitelj je ovlašten Korisniku odmah prekinuti isporuku usluge izvrštenjem mjernog uređaja odnosno blindiranjem priključka.

Članak 26.

(1) U slučaju kada Isporučitelj utvrdi da bi zbog nepridržavanja uvjeta definiranih u ovim Općim uvjetima moglo nastupiti onečišćenje ili zagađenje vodoopskrbnog sustava odnosno sustava javne odvodnje i podzemnih voda zbog neispravnog i lošeg održavanja i korištenja internih instalacija Korisnika, a osobito u slučaju kada je do onečišćenja ili zagađenja već došlo, ovlašten je odmah obustaviti isporuku usluge i pokrenuti sve radnje za prekid daljnjeg onečišćenja ili zagađenja sustava.

(2) Za sve štetne posljedice koje bi proizašle iz razloga navedenih u prethodnom stavku  ovog članka odgovoran je Korisnik te je dužan nadoknaditi štetu Isporučitelju i svim ostalim Korisnicima koji su pretrpjeli štetu.

Članak 27.

(1) Isporučitelj ne odgovara za štetu koju Korisnik usluge trpi zbog obustave isporuke iz članka 24. – 26. ovih Općih uvjeta.

            (2) Ukoliko se Korisnik neovlašteno priključi na sustav vodoopskrbe za vrijeme obustave isporuke usluge dužan je nadoknaditi štetu koju Isporučitelj trpi.

            (3) Sve troškove obustave isporuke usluge kao i ponovnog uključenja u vodoopskrbni sustav snosi Korisnik.

Štednjavode

Članak 28.

            Kod većih nestašica vode uslijed duge suše ili drugih razloga, Isporučitelj može poduzeti tehničke mjere za ograničenje i racionalizaciju potrošnje vode sukladno zakonu i važećim propisima. U takvim slučajevima, opskrba vodom se obavlja u skladu s odlukama nadležnih tijela državne područne i lokalne uprave.

VI.       KVALITETA ISPORUKE VODNIH USLUGA

Članak29.

(1) Isporučitelj je dužan isporučiti vodu za piće prema standardima kvalitete vode utvrđenima Zakonom o hrani te Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

(2) Isporučitelj je dužan preuzeti u sustav javne odvodnje otpadne vode koje se u sustav javne odvodnje ispuštaju preko kontrolnog okna, a sukladno posebnim propisima kojima su određeni kriteriji kvalitete otpadnih voda.

(3) Isporučitelj je dužan održavati sustav opskrbe pitkom vodom i odvodnje otpadnih voda u stanju funkcionalne ispravnosti, osiguravajući trajnu i kvalitetnu uslugu.

(4) U slučaju zagađenja vode, Isporučitelj je dužan odmah, odnosno u najkraćem mogućem roku obavijestiti Korisnike o nemogućnosti korištenja usluge, putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi odgovarajući način.

(5) Isporučitelj je dužan odmah, odnosno u najkraćem mogućem roku, obavijestiti Korisnike o prekidu isporuke usluga, osim u slučajevima kada se prekid usluga nije mogao predvidjeti niti otkloniti, putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi odgovarajući način.

(6) U slučaju navedenom u stavku 4. ovog članka, Isporučitelj je dužan obavijestiti Korisnike o prestanku okolnosti koje su uzrokovale prekid isporuke usluge, odnosno nemogućnosti korištenja.

Članak 30.

(1) Isporučitelj je dužan nadoknaditi štetu koja je nastala Korisniku zbog nepravovremenog obavješćivanja o prekidu obavljanja usluga ili nepravilnostima u isporuci komunalne usluge, osim kada se radi o opravdanim slučajevima koje Isporučitelj nije mogao pravovremeno predvidjeti niti otkloniti.

(2) Isporučitelj ne odgovara za štetu koju korisnici trpe zbog prekida ili obustave u opskrbi vodnih usluga uzrokovanih lošim hidrološkim prilikama odnosno sušom.

(3) Isporučitelj ne odgovara za štetu koja nastaje na internoj vodovodnoj instalaciji, te cijevima, trošilima, grijačima, kućanskim aparatima i drugim uređajima priključenim na vodovodne instalacije.

(4) Isporučitelj ne odgovara za štetu koja nastaje na internim kanalizacijskim vodovima.

Članak 31.

            Radi zaštite Korisnika i omogućavanja bolje kvalitete usluge, Isporučitelj omogućava Korisnicima davanje informacija ili predaju reklamacija o isporuci usluge u Odjelu za odnose s korisnicima, radnim danom u uredovno radno vrijeme, te dojavu kvarova i puknuća na besplatni telefon broj 0800400047 od 00.00 do 24.00 sata.

VII.      TEHNIČKO - TEHNOLOŠKI UVJETI PRIKLJUČENJA (POSEBNI UVJETI PRIKLJUČENJA) - VODOOPSKRBA

Stalniiprivremenivodoopskrbnipriključak

Članak32.

(1) Vodoopskrbni priključak se u pravilu izvodi kao stalni priključak. Iznimno, priključak može biti privremeni.

(2) Na gradilištima novogradnje mora se, ako je to moguće, izvesti stalni priključak. Ukoliko odvodnja budućeg objekta još nije riješena, može se postaviti privremeni vodomjer za potrebe gradilišta. Nakon ispunjenja uvjeta za stalni priključak, može se ugraditi vodomjer prema suglasnosti, te na taj način priključak postaje stalni priključak.

Spajanjenavodoopskrbnumrežu

Članak33.

       (1)Vodoopskrbni priključci moraju se izvoditi prema pravilima struke i na način koji će omogućiti ekonomski racionalno održavanje, očitavanje i naplatu isporučene vode.

       (2) Kod projektiranja, ugovaranja i izvedbe priključka potrebno je naročito voditi računa da:

- je položaj vodoopskrbnog priključka u odnosu na druge instalacije, kao i dužina priključka (koja je u pravilu do 10 m), takvi da održavanje priključka bude što jednostavnije i ekonomičnije.

- je osigurana zaštita od povratnog toka ugradbom odgovarajućeg ZOPT-a.

- je ugrađen sistem vodomjera koji osigurava jednostavnost očitanja vodomjera i naplate vode, u skladu s ovim Tehničkim uvjetima.

- su interne hidrantske i sprinkler instalacije projektirane i izvedene na način da se na minimum svede direktno uzimanje vode iz vodoopskrbne mreže.

       (3) Vodoopskrbni priključak se u pravilu izvodi za svaku nekretninu posebno. Na nekretninu ulazi jedan priključak, a u prostoriju za smještaj glavnih vodomjera se postavlja onoliko glavnih vodomjera koliko je potrebno, ovisno o broju objekata na nekretnini ili njihove podjele (više kuća, ili je kuća podijeljena po stanovima, katovima, vertikalno, i sl.).

(4) Iznimno, Isporučitelj može dopustiti izvedbu zajedničkog priključka vodoopskrbe za dvije ili više nekretnina prema uvjetima koje odredi Isporučitelj. Prostorija za smještaj glavnih vodomjera se tada locira na zajedničkoj međi ili neposredno uz nju. Zahtjev za priključak moraju podnijeti vlasnici svih nekretnina koji će koristiti zajednički priključak, nakon čega Isporučitelj sklapa ugovor o izvedbi priključka s vlasnicima svih nekretnina.

            (5) Svi vodoopskrbni priključci i vodomjeri na tim priključcima ugovorom o priključenju se prenose u osnovna sredstva Isporučitelja bez obzira o čijem su trošku izvedeni, a time Isporučitelj preuzima i dužnost njihova održavanja o svom trošku.

(6) Priključenje nekretnine na vodoopskrbnu mrežu može izvršiti isključivo Isporučitelj. Zabranjeno je samovlasno spajanje s vodoopskrbnom mrežom bez znanja i odobrenja Isporučitelja. Ukoliko se takvi vodoopskrbni priključci izvedu, bit će prekinuti na trošak Korisnika. Isporučitelj može na isti način prekinuti priključak i obustaviti isporuku vode ako Korisnik na nekretnini izvede nove, interne instalacije ili izvede rekonstrukcije i priključi ih bez pristanka Isporučitelja.

(7) Svaka nekretnina mora imati jedan ili više glavnih vodomjera smještenih u zatvorenoj prostoriji za smještaj glavnih vodomjera (vodomjerno okno, prostorija unutar zgrade ili vodomjerni ormarić). Izuzetke dozvoljava Isporučitelj ukoliko smatra da za to postoje opravdani razlozi.

(8) Prostorija za smještaj glavnih vodomjera mora biti izvedena prema Tehničkim uvjetima isporučitelja. Vlasnik je izvodi i održava o svom trošku i brine se da uvijek bude čista, uredna i pristupačna kako bi se vodomjeri mogli svakodnevno očitavati i popravljati bez odgode i gubitka vremena. U toj prostoriji nije dozvoljeno držati nikakve druge predmete i materijal.

Javnihidranti

Članak34.

(1) Iz javnih hidranata smiju uzimati vodu samo za to, od strane Isporučitelja, ovlašteni Korisnici i to isključivo za vlastite potrebe.

(2) Ovlašteni Korisnici iz stavka 1. ovog članka, mogu uzimati vodu za svoje potrebe, u pravilu, pomoću hidrantskog nastavka sa vodomjerom. Za korištenje hidrantskog nastavka Korisnik s Isporučiteljem sklapa ugovor o korištenju hidrantskog nastavka. Uzimanje vode bez dozvole smatra se krađom.

Elementivodoopskrbnogpriključka

Članak35.

                  Sastavni elementi vodoopskrbnog priključka su:

            1. čvor priključka,

            2. spojni vod,

         3. jedan ili više glavnih vodomjera s pripadajućom armaturom, koji su smješteni u

prostoriji za smještaj glavnih vodomjera.

Čvorvodoopskrbnog  priključka

Članak36.

            (1)Čvor priključka je mjesto odvajanja vodoopskrbnog priključka od uličnog vodoopskrbnog cjevovoda.

            (2) Na čvoru priključka postavlja se zaporni uređaj, kako bi se eventualni popravci na spojnom vodu mogli izvršiti bez zatvaranja uličnog cjevovoda.

Spojnivodvodoopskrbnogpriključka

Članak37.

            (1) Spojni vod je cjevovod koji spaja čvor priključka na uličnom vodoopskrbnom cjevovodu s armaturom glavnog vodomjera koja se nalazi u prostoriji glavnog vodomjera na nekretnini Korisnika.

            (2) Spojni vod treba u pravilu voditi okomito na ulični vodoopskrbni cjevovod.

            (3) Dubina ukapanja spojnog voda mora biti takva da osigurava zaštitu od smrzavanja, kao i prolaz ispod uličnih vodova telefona, struje i plina. Križanje s uličnom kanalizacijom, u pravilu se mora izvoditi na način da je spojni vod iznad kanalizacijske cijevi.                      

Vodomjernookno

Članak38.

            (1) Glavni vodomjeri sa pripadajućom armaturom i fazonskim komadima smještaju se u prostoriju za smještaj glavnih vodomjera koja može biti vodomjerno okno ili prostor unutar objekta.

            (2) Ukoliko na parceli ima dovoljno mjesta, glavni vodomjeri se smještaju u vodomjerno okno. Vodomjerno okno se smješta neposredno uz regulacijsku liniju (ali ne dalje od 10 m od cjevovoda na koji se nekretnina spaja), ukoliko to dozvoljavaju prilike na nekretnini.                                     (3) Vodomjerno okno mora biti vodonepropusno.

            (4) Veličina vodomjernog okna određena je profilom priključka, brojem glavnih vodomjera i pripadajućom armaturom koja se ugrađuje u vodomjerno okno.              

            (5) Za spuštanja u vodomjerno okno postavljaju se penjalice sukladno odredbama Pravilnika o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore.

            (6) Poklopac ulaza u vodomjerno okno je lijevano željezni četverokutni, vodonepropusni, veličine 60 x 60 cm. Poklopac treba biti tip 5-15 t. Poklopac vodomjernog okna ne smije biti postavljen na parkiralištu. Kod većih vodomjernih okana, potrebno je postaviti dva poklopca.

Prostorijazasmještajglavnihvodomjeraunutarzgrade

Članak39.

(1) Ukoliko na parceli nema dovoljno prostora za izvedbu odgovarajućeg vodomjernog okna za smještaj glavnih vodomjera, iznimno se glavni vodomjeri mogu smjestiti u podrumu objekta koji se priključuje.

            (2) Prostorija za smještaj glavnih vodomjera locira se uz pročelni zid ulice iz koje se vrši priključenje. Prostorija za smještaj glavnih vodomjera u podrumu zgrade mora imati podnu rešetku odvodnje i pod izveden u padu prema njoj. Pod mora biti najmanje 2 cm niži od poda ostalih prostorija podruma.

(3) Prolaz cijevi kroz temeljni zid rješava se ugradbom odgovarajućeg FF komada u temeljni zid podruma. FF komad mora biti od nodularnog lijeva, a ni u kom slučaju od čelika.

Priključcizaobiteljskekuće

Članak40.

            (1) Vodoopskrbni priključci za obiteljske kuće izvode se prema glavnom projektu ili tehničkoj uputi isporučitelja.

            (2) Priključak za obiteljske kuće je u pravilu DN 32 mm.

            (3) Standardno vodomjerno okno za obiteljske kuće i jedan vodomjer ima dimenzije 100 x 100 x 130 cm ( d x š x h ). Za svaki daljnji vodomjer treba okno proširiti za 20 cm.

            (4) U vodomjerno okno se standardno ugrađuje vodomjer ø 20 mm i Q_n= 2,5 m³/h. Ispred vodomjera se ugrađuje kuglasti ventil bez ispusta s teleskopskom spojnicom, iza vodomjera ugrađuje se kratka spojnica i kuglasti ventil sa ispustom, te adekvatni zaštitnik od povratnog toka. Ukoliko je zbog visokog tlaka u mreži potrebno ugraditi ventil za smanjenje tlaka (reducir ventil), on se postavlja iza zaštitnika od povratnog toka. Isto vrijedi i za ostalu vodovodnu armaturu koju investitor želi ugraditi (odstranjivač kamenca i sl.). Dužinu okna u tom slučaju treba povećati za potrebu ugradbene navedene armature.

Priključcizavišestambene, stambeno – poslovneiposlovnezgrade

Članak41.

            (1) Priključci za višestambene zgrade i poslovne subjekte izvode se prema glavnom projektu vodovodne instalacije.

            (2) Spojni vod se dimenzionira prema hidrauličkom proračunu. Prostorija za smještaj glavnih vodomjera projektira se i izvodi na osnovu profila priključka, te broja i profila glavnih vodomjera koji se unutra smještaju.

            (3) Broj glavnih vodomjera ovisi o broju posebnih dijelova koji se trebaju opskrbiti vodom.

            (4) Vodovodni priključci za višestambene, stambeno poslovne i poslovne zgrade moraju imati, pored navedenog u čl. 40. st. 4., i hvatač nečistoće ispred vodomjera.

            (5) Za brtvljenje spojnih mjesta ne smije se upotrebljavati materijal koji je štetan po zdravlje ili koji vodi daje poseban okus ili miris.

VIII.     TEHNIČKO - TEHNOLOŠKI UVJETI ZA UGRADNJU VODOMJERA

Uvjetimontaževodomjera

Članak42.

            (1) Tehnički uvjeti postave vodomjera za obiteljske kuće navedeni su u članku 41. ovih  Tehničkih uvjeta.

            (2) Za mjerenje potrošnje vode u višestambenim, stambeno-poslovnim i poslovnim zgradama s više zasebnih cjelina, način mjerenja potrošnje i montaže vodomjera može se izvesti na više načina:

            - Za postojeće zgrade može se, ukoliko su zadovoljeni uvjeti iz članka 41. ovih Tehničkih uvjeta, osigurati mjerenje svake zasebne cjeline ugradbom sekundarnih vodomjera za zasebne cjeline.

            - Postojeće zgrade priključuju se na način da se vodomjeri ugrađuju prema namjeni: po jedan vodomjer za stambenu potrošnju, za lokale, unutrašnju hidrantsku mrežu te toplinsku stanicu, sve prema tehničkoj dokumentaciji. Za razliku od prijašnje prakse, umjesto izvođenja zaobilaznih vodova na sve linije se postavljaju glavni vodomjeri.

            - Isporučitelj može definirati zone sustava vodoopskrbe u kojima je ugradnja vodomjera s radijskim modulom obvezna za sve kategorije Korisnika.

Montažavodomjeraustarimzgradama

Članak43.

                  Da bi se moglo izvršiti obračun potrošnje vode za svaku zasebnu cjelinu, svaka zasebna cjelina mora ispunjavati uvjete određene općim uvjetima isporuke, te izvršiti tehničku  pripremu interne instalacije, koja se može izvesti na više načina:

1. Rekonstrukcija i objedinjavanje kompletne interne vodovodne instalacije zasebne cjeline i dovođenje cijevi do prostorije vodomjernog okna, gdje će se ugraditi dodatni paralelni glavni vodomjer za tu zasebnu cjelinu. Vodomjer je vlasništvo Isporučitelja. Na ovaj način se mogu rješavati manje stambene zgrade.
2. Rekonstrukcija i objedinjavanje kompletne interne vodovodne instalacije jedne posebne cjeline i izvođenje cijevi u zajednički prostor, gdje će se montirati ormarići sekundarnih vodomjera i M-Bus sustav očitanja. Vodomjeri ugrađeni na ovakav način vlasništvo su Isporučitelja. Čitav postupak očitanja i fakturiranja utrošene vode obavlja Isporučitelj, pri čemu su Korisnici dužni o svom trošku održavati M-Bus sustav. Troškove ugradbe vodomjera, ormarića i M-Bus sustava snose suvlasnici zgrade, pri čemu su svi suvlasnici obvezni ugraditi sekundarne vodomjere.
3. Ugradnjom internih vodomjera sukladno člancima 16. – 18. ovih Općih uvjeta, vodomjer je vlasništvo vlasnika zasebne cjeline. Očitanje se može obavljati neposredno, preko ožičenja ili bežićnim putem. Troškove ugradbe i očitanja internih vodomjera snose suvlasnici zgrade.

Montaža vodomjera u novim zgradama.

Članak 44.

Montaža vodomjera u novim zgradama može se izvesti na dva načina:

1. Sustav glavnih vodomjera (sustav GV)

2. Sustav glavni – sekundarni vodomjeri (sustav GSV).          

Montaža vodomjera u novim zgradama - sustav GV

Članak 45.

            (1) Kod sustava glavnih vodomjera (sustav GV) svi vodomjeri se nalaze na jednom mjestu – u prostoriji vodomjera na završetku spojnog voda. Gornja granica broja vodomjera u prostoriji vodomjera određena je građevinskim obilježjima zgrade.

            (2) U prostoriju za smještaj glavnih vodomjera ugrađuju se vodomjeri za sve, sanitarnu potrošnju zasebnih cjelina, internu unutrašnju i vanjsku hidrantsku mrežu, kao i sprinkler instalaciju.

            (3) Armatura vodomjera najvećeg profila montira se u produžetku spojnog voda i, po mogućnosti, iz prostorije izlazi u pravcu.

            (4) Kod vodomjera ø 50 mm i više obvezno se ispred vodomjera ugrađuje zasun, hvatač nečistoće, MDK komad, ravni komad za smirenje toka vode, a iza vodomjera ravni komad i zasun, te zaštitnik od povratnog toka i zasun. Kompletna garnitura vodomjera u pravilu je istog profila.

            (5) Vodomjeri manjih profila smješteni su paralelno uz vodomjer najvećeg profila. Garnitura vodomjera se sastoji od kuglastog ventila s teleskopskom spojnicom, produžene spojnice, vodomjera, spojnice iza vodomjera i kuglastog ventila sa ispustom, te ZOPT-a. Svi elementi garniture su istog profila.

            (6) Očitanje vodomjera po ovom sustavu može biti lokalno, ulaskom čitača u prostoriju vodomjera.

            (7) Osim lokalnog očitanja, vodomjere možemo očitavati i radijski. U tom slučaju vodomjeri koji se ugrađuju moraju imati impulsni izlaz. Svi elektronski spojevi na impulsnim vodomjerima i M-Bus modulima u vodomjernim oknima moraju biti opremljeni zaštitom IP 68.

            (8) Ugovorom o izvedbi vodoopskrbnog priključka, u pravilu se ugovaraju i svi glavni vodomjeri zasebnih cjelina, i kao Korisnik se u dokumentaciju uvodi investitor objekta kojemu se šalju računi. Novi Korisnik može zatražiti promjenu Korisnika uz predočenje kupoprodajnog ugovora ili drugog akta kojim se dokazuje vlasništvo nad zasebnom cjelinom.

Montaža vodomjera u novim zgradama – sustav GSV

Članak 46.

            (1) U sustavu glavni - sekundarni vodomjeri, u prostoriju za smještaj glavnih vodomjera ugrađuju se glavni vodomjeri za ukupnu potrošnju hladne vode (sanitarnu, hidrantsku, sprinkler) te, ako zgrada ima toplinsku stanicu, uz navedene glavne vodomjere za hladnu vodu paralelno se ugrađuju i glavni vodomjeri za pripremu tople vode.

            (2) Kod zgrade s više etažiranih cjelina, svaka etažirana cjelina može (ali ne mora) imati svoj priključak, ali svaka etažirana cjelina mora imati svoj glavni vodomjer hladne vode, a ako objekt ima toplinsku stanicu preporuča se da ima i svoj glavni vodomjer tople vode.

            (3) Vodomjeri se dimenzioniraju prema hidrauličkom proračunu. Sanitarnu instalaciju treba odvojiti od instalacije unutrašnje hidrantske mreže i sprinklera, i zaštiti je od zagađenja zaštitnikom od povratnog toka. Svi glavni vodomjeri moraju imati impulsni izlaz.

            (4) Ukoliko je profil glavnog vodomjera sanitarne potrošnje prema hidrauličkom proračunu veći od ø 32 mm, potrebno je osigurati točno mjerenje malih protoka ugradnjom WPV (kombiniranog) vodomjera.                      

            (5) Kod vodomjera ø 50 mm i više, obvezno se ispred vodomjera ugrađuje zasun, hvatač nečistoće, MDK komad, ravni komad za smirenje toka vode, a iza vodomjera ravni komad i zasun. Iza vodomjera na koji je spojena hidrantska mreža objekta ili sprinkler sistem za gašenje požara, obavezno se ugrađuje zaštitnik od povratnog toka.

            (6) Minimalni broj stanova za primjenu ovog sistema je 17 sekundarnih vodomjera.

            (7) Sekundarni vodomjeri mogu se nalaziti iza glavnog vodomjera u prostoriji za vodomjere u podrumu zgrade, ili u vodomjernim ormarićima unutar zgrade.

            (8) Vodomjerni ormarići smještaju se u zajedničke prostorije (hodnici, stubišta, zajedničke prostorije u podrumu). Položaj im mora biti pristupačan i moraju omogućiti normalno očitanje. Visina na koju su postavljeni sekundarni vodomjeri mora biti 100-160 cm od gotovog poda. Prostori u koje se smještaju vodomjerni ormarići za unutrašnju ugradnju moraju biti unutar objekta i u njima temperatura nikada ne smije pasti ispod +5ºC. Vodomjerni ormarići za unutrašnju ugradnju ne smiju se postavljati na otvorene galerije ili hodnike otvorenog tipa. U tom slučaju, vodomjere treba smjestiti u vodomjerne ormariće za vanjsku ugradnju (tzv. IZO ormariće) ili u zajedničke prostore zatvorenog tipa.

            (9) Na vratima ormarića za unutrašnju ugradnju moraju biti prozorčići za očitanje, reške za ventilaciju i bravica za otključavanje. Svi vodomjerni ormarići na cijelom području vodoopskrbe Isporučitelja moraju imati jedinstveni ključ. U višestambenim, stambeno - poslovnim zgradama s više suvlasnika, ključ za otvaranje ormarića dobiva na korištenje ovlašteni predstavnik suvlasnika i upravitelj zgrade. Vlasnici pojedinih zasebnih cjelina zatvaranje vode za potrebe radova unutar zasebne cjeline vrše na zapornom uređaju zasebne cjeline.

            (10) Ormarići moraju imati odvod. Odvod se može izvesti ili preko aktivnog sifona najbliže zasebne cjeline ili zajedničkom vertikalom, koja se spaja na aktivni sifon u najnižoj etaži zgrade. Spoj na odvodnju se može izvesti i bez sifona s tim da se osigura odvod preko podne rešetke najniže etaže u koju se preko zračnog međuprostora ulijeva otpadna voda iz vodomjernih ormarića. Nije dozvoljen spoj na odvodnju preko sifona na vodomjernom ormariću ili direktno.

            (11) Ormarići moraju biti spojeni na uzemljenje zgrade. U tu svrhu ormarić se na uzemljenje spaja vijkom M8 sa zvjezdastim podloškama. Posebno treba obratiti pažnju na spoj vrata ormarića na uzemljenje.

            (12) Tipske vodomjerne ormariće nabavlja i postavlja investitor.               

            (13) U tipske vodomjerne ormariće smješta se 1 - 4 vodomjera (u IZO ormariće 1 - 2 vodomjera), pripadajući kuglasti ventili bez ispusta prije vodomjera, kuglasti ventili s ispustom poslije vodomjera, spojišta vodomjera i M-Bus moduli za očitanje.                    

            (14) Vodomjeri hladne vode u vodomjerni ormarić se ugrađuje u horizontalnom ili vertikalnom položaju. U oba položaja vodomjeri moraju biti okrenuti prema vratima ormarića i zadovoljiti uvjet minimalno B klase točnosti.

            (15) Vodomjere u vodomjerne ormariće postavlja isporučitelj. Vodomjeri se u ormariće postavljaju nakon izvršene uplate od strane investitora i sklapanja ugovora o ugradbi i korištenju sekundarnog vodomjera, koji s isporučiteljem sklapa vlasnik svake zasebne cjeline. Za eventualnu zajedničku potrošnju (čistačica, pranje automobila, zalijevanje zelenila i sl.) ne ugrađuje se posebni sekundarni vodomjer, već se ista dijeli na sve suvlasnike razmjerno suvlasničkim udjelima.

            (16) Tlačna proba instalacije zgrade mora biti provedena prije ugradbe sekundarnih vodomjera.

            (17) Podaci iz vodomjera se pohranjuju u M-Bus modulu za očitanje, koji se mora nalaziti u ormariću zajedno s vodomjerom čije podatke sprema. Jedino u slučaju da su ormarići postavljeni neposredno jedan do drugoga, vodomjer i modul za očitanje mogu biti u susjednim ormarićima.

            (18) Napajanje modula vrši se preko M-Bus sustava. U slučaju kvara upravljačke jedinice ili nestanka struje, svi moduli moraju imati ugrađene baterije. Vijek trajanja baterije je minimalno 7 godina. Struja 220V u vodomjernom ormariću nije dopuštena.

            (19) M-Bus moduli za očitanje se kablovskom vezom spajaju na upravljačku jedinicu, koja se nalazi u ormariću smještenom na vidljivom i dostupnom mjestu u ulaznom prostoru zgrade. M-Bus modul mora biti karika u lancu prijenosa podataka od ostalih vodomjernih ormarića do upravljačke jedinice.

            (20) Kablovi za povezivanje M-Bus modula su u pravilu IYStY 2 x 2 x 0,8 mm². Kablovi su smješteni u zaštitne gibljive cijevi promjera 20 mm. Zaštitne gibljive cijevi nabavlja i postavlja investitor.

            (21) U pravilu spajanje M-Bus modula vrši se po vertikali od ormarića do ormarića. U najnižoj etaži vrši se međusobno horizontalno povezivanje modula, kao i povezivanje s upravljačkom jedinicom. Moduli iz prostorije glavnih vodomjera spajaju se na upravljačku jedinicu ili modul u najbližem vodomjernom ormariću.

            (22) Upravljačka jedinica mora biti smještena u ulaznom prostoru zgrade. Upravljačka jedinica spaja se na izvor napajanja 220V i telefonsku instalaciju. U ormarić upravljačke jedinice smješta se upravljačka jedinica, trafoi za napajanje, modem za prijenos podataka telefonom i eventualna dodatna potrebna oprema za kvalitetan prijenos podataka.

            (23) Veličina ormarića u kojeg se smješta upravljačka jedinica ovisi o izvoditelju M-Bus instalacije. Materijal je plastificirani lim ili PVC. Na vratima ormarića jedinice za očitanje nema prozorčića, već je reljefno ili na drugi način utisnut natpis VODA. Ormarić jedinice za očitanje nabavlja i postavlja investitor. Sve metalne dijelove ormarića treba spojiti na uzemljenje zgrade. Vijak za uzemljenje mora imati zvjezdaste podloške.         

(24)  M-Bus sustav investitor izvodi o svom vlastitom trošku, a prema uvjetima određenima od strane isporučitelja. Telefonsku liniju (ugovor o pretplatničkom odnosu s operaterom) osigurava Isporučitelj. Investitor je dužan osigurati fizički spoj na telekomunikacijsku mrežu, a kod planiranja broja potrebnih izlaza prema telekomunikacijskoj mreži, treba predvidjeti i ovaj za M-Bus izlaz.

            (25) Prije tehničkog pregleda treba izvršiti provjeru pozicija svih vodomjera zgrade, mora biti potpisan ugovor o priključenju i ugradbi sekundarnih vodomjera i izvršena uplata od strane investitora, sa vlasnikom svake posebne cjeline mora biti sklopljen ugovor o ugradbi i korištenju sekundarnog vodomjera, te moraju biti ugrađeni svi sekundarni vodomjeri. Osim toga, investitor s izvoditeljem M-Bus sustava mora sklopiti ugovor o održavanju M-Bus sustava i u svoje ugovore s kupcima unijeti klauzulu o prijenosu obveze održavanja M-Bus sustava. Tek nakon navedenih predradnji moći će se izdati potvrda o ispravnosti izvedenog vodoopskrbnog priključka i predstavnik Isporučitelja na tehničkom pregledu će moći dati suglasnost za izdavanje uporabne dozvole.

Zaštita od povratnog toka vode

Članak 47.

            (1) Javna izvorišta i vodoopskrbni objekti moraju biti zaštićeni od slučajnog ili namjernog onečišćenja i drugih utjecaja koji mogu ugroziti zdravstvenu ispravnost vode za piće prema važećim propisima.

            (2) Zaštita od povratnog toka interne vodovodne instalacije mora se osigurati na mjestima spoja interne instalacije s uređajima i aparatima iz kojih postoji opasnost od povratnog toka zagađene ili zatrovane vode.

(3) Zaštita od povratnog toka javne vodoopskrbne mreže osigurava se ugradbom zaštitnika od povratnog toka  ( u daljnjem tekstu – ZOPT )  na svaki vodoopskrbni priključak.

(4) ZOPT za zaštitu javne vodoopskrbne mreže se postavlja iza glavnog vodomjera, a tip ZOPT-a se određuje ovisno o stupnju opasnosti od zagađenja.

            (5) Ugradba ZOPT-a obvezna je na novim vodoopskrbnim priključcima iza svakog glavnog vodomjera bez obzira na vrstu potrošnje. Obvezu ugradbe ZOPT-a za postojeće objekte utvrditi će Isporučitelj, u skladu sa opasnošću od zagađenja javne vodoopskrbne mreže koju predstavlja svaki Korisnik posebno.

Članak 48.

            (1) Za zaštitu javne vodoopskrbne mreže od povratnog toka prema ovim uvjetima koriste se sljedeći zaštitnici od povratnog toka prema EN 1717:

1. Jednostruki kontrolirani nepovratni ventil-tip EA.
2. Dvostruki kontrolirani nepovratni ventil-tip EC.
3. Mrežni djelitelj toka sa kontroliranom tlačnom međuzonom - tip BA.

Opći uvjeti ugradbe ZOPT-a

Članak 49.

(1) ZOPT se uvijek postavlja iza vodomjera nizvodno od zapornog uređaja - na Korisnikovoj strani instalacije.

            (2) Obvezno se postavlja ZOPT na kojem je moguće testirati ispravnost.

            (3) Između vodomjera i ZOPT-a ne smije biti nikakvih račvanja, odvajanja, niti priključaka. Ukoliko u iznimnim situacijama takvih račvanja, odvajanja ili priključaka mora biti, tada se na svako takvo račvanje, odvajanje ili priključak mora postaviti odgovarajući ZOPT.

           (4) Obvezno postaviti zaporni uređaj neposredno ispred i iza ZOPT-a, zbog mogućnosti ispitivanja i servisa uređaja.

           (5) Obzirom da za vrijeme ispitivanja ZOPT-a voda mora biti zatvorena i ukoliko je objekt takve naravi da ne podnosi prekid vodoopskrbe, moraju se ugraditi dva paralelna ZOPT-a.

           (6) Svaki ZOPT mora se montirati na pristupačnom mjestu i izvesti na način da se može lako i brzo izvršiti kontrola zaštite od povratnog toka.

           (7) Isporučitelj vodi evidenciju svih potencijalnih zagađivača na području svojeg vodoopskrbnog sustava, te upozorava vlasnike koji imaju ugrađen ZOPT, ukoliko nisu na vrijeme ishodili potvrde o sukladnosti ZOPT-a. Isto tako Isporučitelj utvrđuje potrebu i izdaje nalog vlasnicima za ugradbu ZOPT-a na postojećim nekretninama.

           (8) Kontrola i ishođenje potvrde o sukladnosti ZOPT-a obavlja se jednom godišnje. Postupak ishođenja potvrde o sukladnosti propisuje Isporučitelj ovisno o tipu ZOPT-a.

           (9) ZOPT je vlasništvo Korisnika koji je dužan snositi troškove nabave, ugradbe, redovne godišnje kontrole i ishođenja potvrde o sukladnosti, te potrebnog servisiranja. Ugradbu, servisiranje i ishođenje potvrde o sukladnosti ZOPT-a vlasnik može povjeriti samo pravnim osobama registriranim za navedene radove, ovlaštenim od strane proizvođača ZOPT-a i prema uvjetima Isporučitelja. Kod izvedbe novog priključka i ukoliko se ZOPT nalazi u vodomjernom oknu, ZOPT nabavlja vlasnik - investitior, a ugrađuje Isporučitelj zajedno s ostalom armaturom u vodomjernom oknu.

           (10) Ukoliko kontrola ZOPT-a ne zadovolji tražene uvjete, vlasniku se daje rok od 15 dana za otklanjanje nedostataka i servisiranje ZOPT-a. Nakon otklanjanja nedostataka i ponovne kontrole, izdaje se potvrda o sukladnosti. Primjerak potvrde o sukladnosti vlasnik nekretnine ili pravna osoba koja obavlja ishođenje potvrde o sukladnosti obvezno dostavlja Isporučitelju.

          (11) Ukoliko vlasnik ne postupi po zahtjevu za otklanjanje nedostataka, ne dostavi Isporučitelju potvrdu o sukladnosti ZOPT-a ili ne ugradi odgovarajući ZOPT u roku određenom od strane Isporučitelja, Isporučitelj će obustaviti isporuku vode na tom vodoopskrbnom priključku, dok se ne osiguraju uvjeti za zaštitu od povratnog toka.

          (12)  Ugrađivati se može samo ZOPT koji zadovoljava tehničke karakteristike i ostale uvjete koje određuje Isporučitelj. Dobavljač ZOPT-a mora od ovlaštene institucije ishoditi potvrdu o sukladnosti proizvoda s odgovarajućim hrvatskim i europskim normama.

Zaštita od povratnog toka u internoj instalaciji

Članak 50.

(1) Svi aparati i uređaji, potencijalni zagađivači pitke vode moraju zaštitnicima od povratnog toka biti odvojeni od instalacija pitke vode.

(2) Kod prijelaza na internu vodovodnu instalaciju mora se, u pravilu, gdje je ulični tlak manji od 2 bara ili se područje opskrbljuje putem hidroforskog postrojenja, iza svakog vodomjera ugraditi zaštitnik od povratnog toka.

(3) Zabranjeno je neposredno spajanje svih parnih kotlova, velikih kotlova i velikih strojeva za pranje i kuhanje, svih strojeva za čišćenje i bojanje, hidrauličkih naprava, uređaja za grijanje vode i sličnih uređaja s vodovodnom instalacijom koja se opskrbljuje izravno iz javne vodovodne mreže. Isto se može izvesti isključivo preko zaštitnika od povratnog toka .

(4) Zabranjuje se polaganje cijevi u revizionim i drugim oknima kanalizacije.

(5) Izljevi koji su spojeni s otvorenim posudama, pomoću gumene ili slične gipke cijevi, moraju imati ZOPT koji priječi vraćanje vode iz posude u instalaciju (ručni tuševi, bidei). Isto vrijedi za vrtne hidrante i izljeve na koje može biti priključeno gipko crijevo.

(6) Uređaji koji se stavljaju pod tlak veći od tlaka u vodovodnoj mreži, a spojeni su sa javnim vodovodom, moraju imati osim mjera sigurnosti po prethodnim člancima i posebni ZOPT.

Uvjeti korištenja vodoopskrbnog priključka

Članak 51.

(1) Nakon izvedbe vodoopskrbnog priključka i ugradbe vodomjera, investitor - vlasnik postaje potrošač u sustavu vodoopskrbe Isporučitelja.

(2) Vlasnik se mora brinuti da se interna vodovodna instalacija zaštiti od oštećenja i kvarova i da uvijek bude ispravna, a kako bi trajno mogla služiti svojoj namjeni. On mora pravovremeno poduzimati mjere da se dio spojnog voda i vodomjeri u zatvorenom prostoru za smještaj vodomjera, kao i instalacija na njegovoj nekretnini, zaštite od smrzavanja.

(3) Kod vodoopskrbe postojećih i novih višestambenih, stambeno poslovnih i poslovnih zgrada, korisnici su dužni osigurati redovnu izmjenu i baždarenje sekundarnih vodomjera, te omogućiti Isporučitelju očitanje sekundarnih vodomjera.

(4) Kod vodoopskrbe novih zgrada s ugrađenim GSV sustavom vodomjera i M-Bus sustavom, suvlasnici su, putem svog ovlaštenog predstavnika, dužni održavati M-Bus sustav za očitanje.

Zaštitne mjere

Članak 52.

(1) Zabranjeno je izvođenje odvojaka na spojnom vodu ispred glavnog vodomjera. Izuzetno može Isporučitelj dozvoliti odnosno uvjetovati izvedbu takvog odvojka, i to zbog spajanja susjedne nekretnine ili razdvajanja instalacije priključene nekretnine. Odvojak izvodi Isporučitelj na isti način i uz iste uvjete kao i vodoopskrbni priključak.

(2) Jedino Isporučitelj ima pravo otvaranja i zatvaranja uličnih zapornih uređaja na čvoru priključka i zapornih uređaja ispred glavnih vodomjera.

(3) Vlasnik može zbog popravka na internoj vodovodnoj instalaciji zatvoriti zaporni uređaj iza glavnog vodomjera. Kod kvara na glavnom vodomjeru ili na zapornom uređaju iza vodomjera ili ako tog uređaja nema, može vlasnik izuzetno, a da se spriječi eventualna šteta, zatvoriti zaporni uređaj ispred vodomjera. Kod požara, dozvoljeno je (izuzetno) otvoriti mimovodni zasun. U jednom i drugom izuzetnom slučaju mora se obavijestiti isporučitelja najkasnije u roku od 24 sata.

(4) Kod rekonstrukcija interne vodovodne instalacije, koja u svom sastavu ima internu hidrantsku mrežu, istu treba izvesti na način da se ukine obilazni vod, te se formira vod interne hidrantske mreže koji će u prostoriji vodomjera imati svoj glavni vodomjer.

Uvjeti održavanja vodoopskrbnog priključka

Članak 53.

       (1) Za izvođenje popravaka te izmjenu vodomjera i promjena na vodoopskrbnom priključku,   nije potrebna suglasnost vlasnika.

(2) Svaki kvar i štetu na vodoopskrbnom priključku i vodomjeru, vlasnik je dužan odmah prijaviti Isporučitelju, koji je dužan te nedostatke što prije odstraniti. Oštećenja i smetnje na vodoopskrbnom priključku koji nastanu krivnjom ili nepažnjom vlasnika ili korisnika interne instalacije, popravljaju se o trošku vlasnika nekretnine. U spornim slučajevima, o tome tko je dužan platiti troškove, odluku donosi nadležni sud, pri čemu spor ne odgađa popravak.

(3) Isporučitelj održava vodoopskrbni priključak o svom trošku, i to od čvora do (uključivo) zapornog uređaja iza glavnog vodomjera. U višestambenim, stambeno-poslovnim i poslovnim zgradama izgrađenim po GS sistemu, isporučitelj održava i sekundarne vodomjere u vodomjernim ormarićima.

(4) Kod izmjene javnog cjevovoda ili kad se ukaže potreba, isporučitelj obnavlja i izmjenjuje čitav priključak ili dio priključka, o svom trošku.

(5) Izmjena vodoopskrbnog priključka na zahtjev potrošača radi povećanja profila, kao i premještaj postojećeg vodoopskrbnog priključka na zahtjev potrošača, vrši se o trošku potrošača.

(6) Preinaka položaja glavnog vodomjera koji se izvodi na zahtjev Korisnika, mora biti izvedena prema odredbama ovih Tehničkih uvjeta. Ukoliko je vodomjer bio smješten u niši u podrumu zgrade, ili u udubljenju u podu, rekonstrukcijom armature treba osigurati da se glavni vodomjer ugradi u zatvorenom prostoru prema odredbama članka 40. ovih Tehničkih uvjeta.

(7) Preinake vodovodnih uređaja radi rekonstrukcije javno-prometnih površina (podizanje škrinjica, premještaj hidranata) vrši Isporučitelj na teret investitora, odnosno odgovarajućih komunalnih poduzeća.

Opći uvjeti za interne vodovodne instalacije

Članak 54.

Interna vodovodna instalacija spaja se s javnom vodoopskrbnom mrežom na teret Korisnika, a on se njome služi na svoju odgovornost i održava je o svom trošku. Isporučitelj ne odgovara za štete koje pretrpe Korisnici zbog pogonskih razloga na javnim vodovodnim uređajima nastalim višom silom ili zbog toga što instalacija nije izvedena tako da odgovara tlakovima u javnoj vodoopskrbnoj mreži ili ako se nepravilno upotrebljava i održava.

Uređaji za povećanje tlaka

Članak 55.

(1) Uređaji za povećanje tlaka (tzv. hidroforski uređaji) projektiraju se u internim vodovodnim instalacijama gdje tlak u javnoj vodovodnoj mreži nije dovoljan za osiguranje uredne vodoopskrbe.

(2) Uređajem za povećanje tlaka opremljen je viši dio građevine, koja direktnom opskrbom iz mreže nema dovoljno tlaka. Niži katovi opskrbljuju se izravno iz javne mreže. Kod vrlo visokih zgrada ovakvih stupnjeva opskrbe može biti nekoliko.

(3) Obavezno treba razdvojiti uređaje za povećanje tlaka za sanitarnu instalaciju, hidrantsku mrežu i sprinkler instalaciju.

(4) Kod uređaja za povećanje tlaka, obavezno se ugrađuju dvije crpke, od kojih svaka mora biti dimenzionirana na puni kapacitet zahtjeva za količinom vode.

(5) Uređaj za povećanje tlaka treba smjestiti u posebnu prostoriju zgrade.

(6) Rezervoar za opskrbu vodom za gašenje požara mora biti osiguran od onečišćenja.

Unutarnje instalacije za gašenje požara

Članak 56.

 Instalacija interne hidrantske mreže za stambene, stambeno – poslovne i poslovne zgrade mora se izvesti prema važećim propisima o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

Ispitivanje interne vodovodne instalacije

Članak 57.

Izvođač interne vodovodne instalacije mora nakon dovršetka instalacije izvršiti ispitivanje interne vodovodne instalacije prema važećim propisima te dokumentaciju o istome predočiti predstavniku Isporučitelja.

IX. TEHNIČKO - TEHNOLOŠKI UVJETI PRIKLJUČENJA (POSEBNI UVJETI     PRIKLJUČENJA) – ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE

Stalni i privremeni kanalizacijski priključak

                                                                                  Članak 58.

(1)  Kanalizacijski priključak može biti stalni i privremeni.

(2) U pravilu, za svakog korisnika izvodi se stalni priključak, iznimno može se dopustiti privremeno priključenje na javnu kanalizaciju prema uvjetima koji vrijede i za priključenje  predmetne građevine.

Spajanje na javnu mrežu odvodnje

Članak  59.

(1) Priključkom na sustav javne odvodnje smatra se dio odvodnog cjevovoda od kontrolnog okna objekta priključenja do revizionog okna priključka.

(2) Priključak unutarnje kanalizacije smije se izvesti jedino na mjestu predviđenom odobrenom tehničkom dokumentacijom građevine koja se priključuje. Prilikom izvedbe, potrebno je obratiti pažnju da priključak zadovoljava zahtjeve vodonepropusnosti i da se ne oštećuje i ne ugrožava postojeća kvaliteta javne kanalske mreže, a kako se ne bi ugrozila funkcionalnost i kvaliteta usluge odvodnje otpadnih voda.

(3) Minimalan profil kanalizacijskog priključka za obiteljske kuće iznosi 160 mm, a za višestambene objekte minimalni profil priključka određuje se tehničkom dokumentacijom objekta. Minimalan pad priključka iznosi 0,5%, pa sve do maksimalno 6%. Niveleta spoja priključnog kanala treba biti uzdignuta iznad nivelete javnog kanala za 2/3 visine profila javnog kanala, računajući od njegove nivelete.

(4) Reviziono okno na javnom kanalu mora biti izvedeno kvalitetno i prema propisima koji zadovoljavaju izvedbu javne kanalizacije. Isto mora biti izvedeno od vodonepropusnog betona minimalne klase C 25/30 s potrebnom armaturom, svijetlog otvora 60x60 cm, 60x100 cm ili više, ovisno o dubini i profilu javnog kanala. Reviziono okno na javnom kanalu mora imati lijevano željezni poklopac kvalitete koja ovisi o namjeni površine na kojoj je izvedeno.

Opći uvjeti korištenja interne mreže odvodnje

Članak 60.

(1) U područjima gdje je izgrađena mješovita kanalizacija, potrebno je služiti se alternativnim metodama za odvođenje oborinskih voda, nastojeći što veće količine upustiti u zelene površine, a učvršćene površine planirati od materijala niskog koeficijenta otjecanja u skladu sa Odlukom o odvodnji otpadnih voda na području grada Karlovca.

(2) Ukoliko je javna kanalizacija razdjelnog tipa, onda se u oborinsku kanalizaciju odvode isključivo oborinske vode, a u sanitarno tehnološku kanalizaciju sve ostale otpadne vode.

(3) Svaka građevina, odnosno građevinska čestica, mora imati u pravilu samo jedan priključak na javnu kanalizaciju. Iznimno, ako površina parcele pripada različitim slivovima ili je iznimna razvedenost objekata na parceli takova da je tehničkom dokumentacijom predviđeno više kanalskih priključaka, može se izvesti više kanalskih priključaka za jednu građevinsku česticu.

(4) Isporučitelj ne odgovara za štete nastale zbog povrata otpadnih voda iz javne kanalizacijske mreže u prostore koji se nalaze ispod kote vjerojatno usporene vode.

Zbrinjavanje sadržaja septičkih i sabirnih jama (septika) na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda

Članak 61.

            (1) Pražnjenje septika biti će omogućeno samo pravnim ili fizičkim osobama koje imaju dokaz o koncesiji, u uredovno vrijeme Isporučitelja.

            (2) Pražnjenje septika vršiti će se u skladu s cjenikom Isporučitelja.

Projektna dokumentacija

Članak 62.

Isporučitelj je dužan na temelju traženja:

- obavijestiti podnositelja o mogućnosti i načinu priključenja i uz koje uvjete;

- definirati sve relevantne tehničke podatke potrebne za izradu projekta interne kanalizacije;

- definirati sve radnje koje investitor mora poduzeti u tijeku gradnje, a prije tehničkog pregleda: ispitivanje vodonepropusnosti od strane registrirane i akreditirane tvrtke, geodetski snimak ovjeren od Državne geodetske uprave i dopunjen po metodologiji Isporučitelja (aksonometrija) te snimak kamerom – CCTV.

Održavanje interne kanalizacije

Članak 63.

 Vlasnik ili drugi zakoniti posjednik internih kanalizacijskih vodova dužan je instalacije, građevine i uređaje internih kanalizacijskih vodova održavati u ispravnom stanju, sukladno odredbama Zakona o vodama, odredbama zakona i pravilnika koji reguliraju gradnju, te Odluci o odvodnji otpadnih voda na području grada Karlovca. Za sve nastale štete koje nastanu na javnoj kanalizaciji ili drugdje zbog nepravilne protupropisne izvedbe, nemarnog održavanja ili nepravilnog korištenja interne kanalizacije, odgovara isključivo Korisnik, odnosno vlasnik predmetne građevine.

X.        POSTUPANJE U SLUČAJU NEOVLAŠTENOG KORIŠTENJA VODNIH USLUGA 

Članak 64.

1) Pod neovlaštenim/ilegalnim korištenjem vodne usluge podrazumijevaju se slučajevi kada:

- se fizička ili pravna osoba samovoljno spoji na mrežu javne vodoopskrbe ili mrežu javne odvodnje;

- Korisnik daje netočne podatke za određivanje kategorije potrošnje;

- Korisnik troši vodu ili koristi sustav javne odvodnje na način da cijenu za isporučenu uslugu plaća trećoj osobi, a ne Isporučitelju;

- Korisnik koristi vodnu uslugu bez mjerne opreme ili mimo postojeće mjerne opreme ili kada je mjerna oprema onesposobljena za ispravan rad;

- Korisnik troši vodu preko mjerila ili mjerne opreme s kojih je skinuta ili oštećena plomba;

- u drugim slučajevima kada se Korisnik ne pridržava odredaba o uvjetima korištenja vodnih  usluga iz ovih Općih uvjeta.

(2) Isporučitelj radi nesmetanog tehničkog upravljanja sustavom, radi zaštite sustava javne vodoopskrbe od iznenadnih onečišćenja i zagađenja, radi zaštite zdravlja svih Korisnika, ima obvezu voditi u evidenciji sve neovlaštene Korisnike sve do usklađenja njihova statusa sa zakonom i odredbama ovih Općih uvjeta.

(3) Neovlašteni Korisnici evidentirani na način iz prethodnog stavka ovog članka,  evidencijom ne stječu svojstvo Korisnika definiranog u članku 2. ovih Općih uvjeta.

Članak 65.

(1) U slučaju neovlaštenog korištenja usluge iz prethodnog članka, Isporučitelj je ovlašten obustaviti isporuku vodnih usluga te pokrenuti postupak pred nadležnim tijelima zbog neovlaštenog korištenja usluge

(2) U slučaju onemogućavanja postupka kontrole ili utvrđivanja neovlaštenog korištenja vodne usluge Isporučitelj može primijeniti mjeru obustave isporuke vodne usluge.

(3) Isporučitelj za obustavu isporuke iz ovog članka ne odgovara za eventualnu štetu neovlaštenom Korisniku.

XI.       PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 66.

Izmjene i dopune Općih i tehničkih uvjeta vrše se na način njihova donošenja.

Članak 67.

            Stupanjem na snagu Općih i tehničkih uvjeta prestaje važiti Pravilnik o općim uvjetima isporuke usluge vodoopskrbe (Glasnik Grada Karlovca br. 8/04) i Pravilnik o općim uvjetima isporuke usluge odvodnje (Glasnik Grada Karlovca br. 06/02).

Članak 68.

            Opći i tehnički uvjeti isporuke vodnih usluga stupaju na snagu danom donošenja, a objavit će se u Službenom glasniku Grada Karlovca i medijima.

U Karlovcu, 16. listopada 2012.

URBROJ: 5-3348-0001

                                                                                                              Direktor

                                                                                                     Ivan Mrzljak,

                                                                                                         dipl.oec.

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA

1384

Na temelju članka 5. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (»Narodne novine«, br. 20/2010) ministar gospodarstva, rada i poduzetništva donosi

PRAVILNIK

O SIGURNOSTI DIZALA

I. PODRUČJE PRIMJENE, STAVLJANJE NA TRŽIŠTE I SLOBODA KRETANJA

Članak 1.

(1) Ovaj se Pravilnik primjenjuje na dizala koja se trajno upotrebljavaju u građevinama. Ovaj se Pravilnik također primjenjuje na sigurnosne komponente koje se upotrebljavaju u navedenim dizalima, a koje su propisane u Dodatku IV ovoga Pravilnika.

(2) Za potrebe ovoga Pravilnika »dizalo« označava uređaj za dizanje namijenjen za dosizanje određenih razina koji ima nosač koji se kreće između krutih vodilica s nagibom pod kutom većim od 15 stupnjeva prema horizontali, a namijenjen je za prijevoz:

– osoba

– osoba i tereta

– samo tereta, ako je nosač izveden tako da osoba može bez poteškoća ući u njega, te ako je opremljen upravljačkim uređajima koji se nalaze u nosaču ili nadohvat ruke osobi u nosaču.

Ovaj Pravilnik odnosi se i na uređaje za dizanje koji se kreću duž utvrđenog stalnog puta a ne kreću se između krutih vodilica i smatraju se dizalom prema ovom Pravilniku.

»Nosač« označava dio dizala koji služi da se osobe i/ili roba podižu ili spuštaju.

(3) Ovaj se Pravilnik ne odnosi na:

– uređaje za dizanje čija brzina nije veća od 0,15 m/s,

– građevne dizalice,

– žičare, uključujući uspinjače,

– dizala posebno namjenjena i konstruirana za vojne i policijske svrhe,

– uređaje za dizanje s kojih se može obavljati rad

– mehanizme za dizanje u rudnicima,

– uređaje za dizanje namjenjeni za dizanje izvođača kod umjetničkih izvedbi

– uređaje za dizanje ugrađene u prijevozna sredstva,

– uređaje za dizanje spojene sa strojem i namjenjene isključivo za pristup radnim mjestima uključujući točke za održavanje i preglede na stroju,

– prijevozna sredstva koja upotrebljavaju prigon sa zupčastom letvom

– pokretne stepenice i mehaničke trake

(4) Nazivi koji se upotrebljavaju u ovome Pravilniku imaju sljedeće značenje:

– »ugraditelj dizala« je fizička ili pravna osoba odgovorna za projektiranje, izradu i ugradnju dizala te stavljanje na tržište, koja stavlja oznaku sukladnosti i sastavlja Izjavu o sukladnosti.

– »stavljanje dizala na tržište« je trenutak kada ugraditelj dizala prvi puta daje dizalo korisnicima na uporabu.

– »sigurnosna komponenta« je komponenta prema Dodatku IV ovoga Pravilnika.

– »proizvođač sigurnosne komponente« je fizička ili pravna osoba koja preuzima odgovornost za projektiranje i proizvodnju sigurnosnih komponenta i koja stavlja oznaku sukladnosti i sastavlja Izjavu o sukladnosti.

– »uzorak dizala« je reprezentativno dizalo čija tehnička dokumentacija određuje način na koji će biti ispunjeni bitni sigurnosni zahtjevi za dizala koja su sukladna s uzorkom dizala, koji je određen objektivnim parametrima i koji koristi jednake sigurnosne komponente.

Sva dozvoljena odstupanja između uzorka dizala i dizala koja su izvedena prema uzorku dizala, moraju u tehničkoj dokumentaciji biti jasno navedena (s najvećim i najmanjim vrijednostima).

Pomoću izračuna i/ili na temelju projektnih nacrta dopušteno je prikazivati sličnost niza opreme radi zadovoljavanja bitnih sigurnosnih zahtjeva.

(5) Kada su za dizala iz članka 1. ovoga Pravilnika rizici u cijelosti ili djelomično obuhvaćeni posebnim propisima odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na ta dizala i na te rizike od trenutka primjene tih posebnih propisa.

Članak 2.

(1) Dizala iz članka 1. ovoga Pravilnika mogu se stavljati na tržište i u uporabu samo ako ne ugrožavaju zdravlje ili sigurnost ljudi, i gdje je to primjereno sigurnost imovine, kada se ispravno ugrađuju, održavaju i upotrebljavaju u skladu s njihovom namjenom.

(2) Sigurnosne komponente iz članka 1. ovoga Pravilnika mogu se stavljati na tržište i u uporabu samo ako dizala u koja će se ugraditi ne ugrožavaju zdravlje ili sigurnost ljudi, ili gdje je to primjereno sigurnost imovine, kada se ispravno ugrađuju, održavaju i upotrebljavaju u skladu s njihovom namjenom.

(3) Osoba odgovorna za izvođenje radova na građevini i ugraditelj dizala moraju poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi osigurali ispravan rad i sigurnu uporabu dizala, te se moraju međusobno obavješćivati o činjenicama potrebnim za ispravan rad i sigurnu uporabu dizala.

(4) Vozna okna dizala ne smiju sadržavati nikakve cjevovode, električne instalacije ili uređaje, osim onih koji su potrebni za ispravan rad i sigurnost dizala.

(5) Drugim propisima mogu se propisati i drugi zahtjevi za zaštitu ljudi kada se dizala stavljaju u uporabu ili za vrijeme uporabe, pod uvjetom da odredbe tih propisa nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Pravilnika.

(6) Dizala ili sigurnosne komponente koje nisu u skladu s odredbama ovoga Pravilnika mogu se izlagati na sajmovima, izložbama i drugim načinima izlaganja, pod uvjetom da je jasno i vidljivo označena njihova nesukladnost, te da nisu za prodaju sve dok ugraditelj dizala, odnosno proizvođač sigurnosnih komponenta ili njegov ovlašteni predstavnik osnovan u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji ne osigura njihovu sukladnost. Tijekom izlaganja moraju se poduzeti odgovarajuće sigurnosne mjere kako bi se osigurala zaštita ljudi.

Članak 3.

(1) Dizala iz članka 1. ovoga Pravilnika moraju zadovoljavati bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve propisane u Dodatku I ovoga Pravilnika.

(2) Sigurnosne komponente iz članka 1. ovoga Pravilnika moraju zadovoljavati bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve propisane u Dodatku I ovoga Pravilnika, ili omogućavati da dizala, u koja su ugrađene, zadovoljavaju bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve.

Članak 4.

(1) Ne smije se zabraniti, ograničiti ili spriječiti stavljanje na tržište ili u uporabu dizala i/ili sigurnosnih komponenta koje su u skladu s odredbama ovoga Pravilnika

(2) Ne smije se zabraniti, ograničiti ili spriječiti stavljanje na tržište komponenata koje su temeljem izjave proizvođača ili njegovog ovlaštenog predstavnika, osnovanog u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji, namjenjene ugradnji u dizala iz članka 1. ovoga Pravilnika.

Članak 5.

(1) Pretpostavlja se da dizala i sigurnosne komponente koje imaju oznaku sukladnosti kako je propisano člankom 14. ovoga Pravilnika i Izjavu o sukladnosti prema Dodatku II ovoga Pravilnika, zadovoljavaju odredbe ovoga Pravilnika, uključujući i postupke ocjene sukladnosti propisane u članku 8. i 9. ovoga Pravilnika.

Ako ne postoje usklađene europske norme nacionalno normirno tijelo poduzet će potrebne mjere radi utvrđivanja nacionalnih normi i specifikacija koje se mogu smatrati važnim i korisnim za zadovoljenje bitnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva iz Dodatka I ovoga Pravilnika.

(2) Pretpostavlja se da dizala koja su u skladu s usklađenim normama čiji podaci su objavljeni u Službenom glasilu Europske unije i/ili s hrvatskim normama, kojima su prihvaćene usklađene europske norme, zadovoljavaju bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve iz članka 3. ovoga Pravilnika.

(3) Pretpostavlja se da sigurnosne komponente koje su u skladu s usklađenim normama čiji podaci su objavljeni u Službenom glasilu Europske unije i/ili s hrvatskim normama, kojima su prihvaćene usklađene europske norme, a koje su ispravno ugrađene u dizala, omogućuju da ta dizala zadovoljavaju bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve iz članka 3. ovoga Pravilnika.

(4) Popis hrvatskih norma iz stavka 2. i 3. ovoga članka objavljuje ministarstvo nadležno za gospodarstvo u »Narodnim novinama«.

Članak 6.

(1) Ako se utvrdi da hrvatske norme iz stavka 2. i 3. članka 5. ovoga Pravilnika, ne zadovoljavaju u potpunosti bitne zahtjeve iz članka 3. ovoga Pravilnika te će se norme brisati iz popisa hrvatskih norma sukladno članku 5. stavku 4. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti i provesti postupak sukladno članku 5. stavak 5. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti.

(2) Ministarstvo nadležno za gospodarstvo obavješćuje javnost o poduzetim mjerama sukladno članku 5. stavku 6. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti.

Članak 7.

(1) Kada nadležno inspekcijsko tijelo utvrdi da dizala ili sigurnosne komponente koji nose oznaku sukladnosti i koriste se u skladu s njihovom namjenom mogu ugroziti sigurnost ljudi te, gdje je to primjereno imovine, poduzet će odgovarajuće mjere za povlačenje dizala i sigurnosnih komponenata s tržišta, odnosno zabraniti ili ograničiti njihovo stavljanje na tržište ili u uporabu i o tome mora obavijestiti ministarstvo nadležno za gospodarstvo navodeći razloge za poduzete mjere, a posebno navodeći sljedeće razloge nesukladnosti:

(a) nezadovoljavanje bitnih zahtjeva iz članka 3. ovoga Pravilnika

(b) nepravilna primjena norma iz stavka 2. i 3. članka 5. ovoga Pravilnika

(c) nedostaci u normama iz stavka 2. i 3. članka 5. ovoga Pravilnika.

(2) O poduzetim mjerama obavijestit će se Europska komisija (u daljnjem tekstu: Komisija), sukladno članku 26. stavak 2. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti.

(3) Kada dizala ili sigurnosne komponente koji ne zadovoljavaju bitne zahtjeve iz članka 3. ovoga Pravilnika nose oznaku sukladnosti, nadležno inspekcijsko tijelo poduzet će mjere protiv osoba koje su neosnovano stavile tu oznaku, i o tome mora obavijestiti ministarstvo nadležno za gospodarstvo.

O poduzetim mjerama obavijestit će se Komisija i druge zemlje članice Europske unije (u daljnjem tekstu: zemlje članice), sukladno članku 26. stavak 2. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti.

II. POSTUPCI OCJENE SUKLADNOSTI

Članak 8.

(1) Prije stavljanja na tržište i u uporabu sigurnosnih komponenta iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika, proizvođač sigurnosne komponente ili njegov ovlašteni predstavnik osnovan u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji mora:

(a)(i) podnijeti uzorak sigurnosne komponente za pregled tipa u skladu s Dodatkom V ovoga Pravilnika i za provjere proizvodnje koje provodi tijelo za ocjenu sukladnosti u skladu s Dodatkom XI ovoga Pravilnika;

(ii) ili podnijeti uzorak sigurnosne komponente za pregled tipa u skladu s Dodatkom V ovoga Pravilnika i provoditi sustav osiguravanja kvalitete u skladu s Dodatkom VIII ovoga Pravilnika za provjeru proizvodnje;

(iii) ili provoditi potpuni sustav osiguravanja kvalitete u skladu s Dodatkom IX ovoga Pravilnika.

(b) staviti oznaku sukladnosti na svaku sigurnosnu komponentu i sastaviti Izjavu o sukladnosti koja sadrži podatke navedene u Dodatku II ovoga Pravilnika, sukladno Dodacima VIII, IX ili XI ovoga Pravilnika ovisno o slučaju koji je izabran;

(c) čuvati kopiju Izjave o sukladnosti 10 godina od datuma kada je proizvedena zadnja sigurnosna komponenta.

Članak 9.

(1) Prije stavljanja na tržište dizala iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika, na dizalu mora biti proveden jedan od sljedećih postupaka:

(i) ako je dizalo projektirano u skladu s dizalom koje je bilo podvrgnuto pregledu tipa kako je to propisano u Dodatku V ovoga Pravilnika, dizalo se izrađuje, ugrađuje i ispituje primjenom jednog od navedenih postupaka:

– završna inspekcija propisana u Dodatku VI ovoga Pravilnika, ili

– sustav osiguravanja kvalitete propisan u Dodatku XII ovoga Pravilnika, ili

– sustav osiguravanja kvalitete propisan u Dodatku XIV ovoga Pravilnika.

Postupci projektiranja i izrade i postupci ugrađivanja i ispitivanja mogu biti provedeni na istom dizalu.

(ii) ili, ako je dizalo projektirano u skladu s uzorkom dizala koje je bilo podvrgnuto pregledu tipa kako je to propisano u Dodatku V ovoga Pravilnika, dizalo se izrađuje, ugrađuje i ispituje primjenom jednog od navedenih postupaka:

– završna inspekcija propisana u Dodatku VI ovoga Pravilnika, ili

– sustav osiguravanja kvalitete propisan u Dodatku XII ovoga Pravilnika, ili

– sustav osiguravanja kvalitete propisan u Dodatku XIV ovoga Pravilnika.

(iii) ili, ako je dizalo projektirano u skladu s dizalom za koje je primijenjen potpuni sustav osiguravanja kvalitete sukladno Dodatku XIII ovoga Pravilnika, dopunjen s pregledom projekta ukoliko dizalo nije u potpunosti sukladno s normama iz članka 5. ovoga Pravilnika, dizalo se izrađuje, ugrađuje i ispituje primjenom jednog od navedenih postupaka:

– završna inspekcija propisana u Dodatku VI ovoga Pravilnika, ili

– sustav osiguravanja kvalitete propisan u Dodatku XII ovoga Pravilnika, ili

– sustav osiguravanja kvalitete propisan u Dodatku XIV ovoga Pravilnika.

(iv) ili je dizalo bilo podvrgnuto postupku pojedinačne ovjere, propisanom u Dodatku X ovoga Pravilnika, od strane tijela za ocjenu sukladnosti;

(v) ili je dizalo bilo podvrgnuto potpunom sustavu osiguravanja kvalitete u skladu s Dodatkom XIII ovoga Pravilnika, dopunjeno pregledom projekta ukoliko dizalo nije u potpunosti sukladno s normama iz članka 5. ovoga Pravilnika.

Osoba odgovorna za projektiranje dizala, u slučajevima navedenim u stavkama (i), (ii) i (iii) ovoga članka, mora osobi odgovornoj za izradu, ugradnju i ispitivanje dostaviti svu potrebnu dokumentaciju i obavijesti, kako bi se omogućio siguran rad.

Članak 10.

(1) Prije stavljanja na tržište, dizala iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika, na kojem je proveden jedan od postupaka iz članka 9. ovoga Pravilnika ugraditelj dizala mora:

– staviti oznaku sukladnosti na dizalo i sastaviti Izjavu o sukladnosti koja sadrži podatke navedene u Dodatku II ovoga Pravilnika, sukladno Dodacima VI, X, XII, XIII, ili XIV ovoga Pravilnika, ovisno o slučaju koji je izabran,

– čuvati Izjavu o sukladnosti 10 godina od datuma kada je dizalo stavljeno na tržište,

– na zahtjev ministarstva nadležnog za gospodarstvo, nadležnih inspekcijskih tijela, Komisije, država članica i drugih tijela za ocjenu sukladnosti (prijavljenih tijela) dati kopiju izjave o sukladnosti i izvješća o ispitivanjima koja su bila provedena kod završne inspekcije.

Članak 11.

(1) Kada dizala ili sigurnosne komponente podliježu zahtjevima drugih propisa kojima je predviđeno stavljanje oznake sukladnosti ona također označuje pretpostavku da su dizala ili sigurnosne komponente sukladne sa zahtjevima tih drugih propisa.

(2) Kada jedan ili više propisa iz prethodnog stavka dopušta proizvođaču da odabere koje će propise primijeniti, oznaka sukladnosti označava sukladnost samo s onim propisima koje je ugraditelj dizala ili proizvođač sigurnosnih komponenata primijenio. U tom slučaju pojedinosti o tim propisima moraju se navesti u dokumentima, obavijestima i uputama koje ti propisi zahtijevaju, a koje se prilažu uz dizalo ili sigurnosnu komponentu.

Članak 12.

(1) Ugraditelj dizala i proizvođač sigurnosnih komponenata ili njihov ovlašteni predstavnik osnovani u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji, odgovorni su da dizala, odnosno sigurnosne komponente koje se stavljaju na tržište, zadovoljavaju odredbe ovoga Pravilnika.

(2) Ako ugraditelj dizala i/ili proizvođač sigurnosnih komponenata ili njihov ovlašteni predstavnik nisu osnovani u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji, tu odgovornost preuzima osoba koja stavlja dizalo ili sigurnosne komponente na tržište.

(3) Iste uvjete mora ispuniti svaka osoba koja proizvodi dizala ili sigurnosne komponente za vlastitu uporabu.

Članak 13.

(1) Provedbu postupaka iz članaka 8. i 9. ovoga Pravilnika sa specifičnim zadaćama i postupcima pregleda mogu obavljati tijela za ocjenu sukladnosti na temelju rješenja kojeg izdaje ministar nadležan za gospodarstvo ako su osposobljena u skladu s kriterijima propisanim u Dodatku VII ovoga Pravilnika. Tijelo za ocjenu sukladnosti ispunjava kriterije iz Dodatka VII ovoga Pravilnika ukoliko zadovoljava zahtjeve za osposobljenost koji su utvrđeni u odgovarajućim hrvatskim normama kojima su prihvaćene usklađene europske norme.

(2) Ministarstvo nadležno za gospodarstvo prijavljuje Komisiji i ostalim državama članicama o tijelima koje je prema članku 17. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti, ovlastilo za provedbu postupaka prema stavku 1. ovog članka i identifikacijskim brojevima koje im je dodijelila Komisija, kao i o onima koja više ne zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika.

Popis prijavljenih tijela zajedno s njihovim identifikacijskim brojevima i ovlastima objavljuje se u Službenom listu Europske unije.

(3) Nadzor nad radom i zadovoljavanjem kriterija za tijela iz stavka 1. ovoga članka provodi ministarstvo nadležno za gospodarstvo.

(4) Ministar nadležan za gospodarstvo povući će rješenje ako utvrdi da tijelo za ocjenu sukladnosti više ne zadovoljava kriterije iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Ministarstvo nadležno za gospodarstvo objavljuje i obnavlja popis tijela za ocjenu sukladnosti u »Narodnim novinama«.

III. OZNAKA SUKLADNOSTI

Članak 14.

(1) Oznaka sukladnosti mora biti u skladu s propisanim oblikom prema članku 37. stavak 4. i stavak 5. ovoga Pravilnika.

(2) Oznaka sukladnosti mora se postaviti jasno i vidljivo na svaku kabinu dizala u skladu s točkom 5. Dodatka I ovoga Pravilnika, te se mora postaviti na svaku sigurnosnu komponentu navedenu u Dodatku IV ovoga Pravilnika, ili ukoliko to nije moguće na pločicu s podacima koja je trajno pričvršćena na sigurnosnu komponentu.

(3) Zabranjeno je na dizala ili sigurnosne komponente stavljati oznake čiji bi sadržaj ili oblik mogao navesti treće strane da ih zamijene za oznaku sukladnosti. Dopušteno je stavljanje svih drugih oznaka na dizala ili sigurnosne komponente pod uvjetom da se time ne smanjuje vidljivost i čitljivost oznake sukladnosti.

Članak 15.

Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 7. ovoga Pravilnika:

(1) Kada nadležno inspekcijsko tijelo utvrdi da je oznaka sukladnosti neopravdano stavljena, ugraditelj dizala, proizvođač sigurnosnih komponenata ili njiegov ovlašteni predstavnik osnovan u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji dužni su uskladiti proizvod s odredbama koje se odnose na stavljanje oznake sukladnosti.

(2) Ako ugraditelj dizala ili proizvođač sigurnosnih komponenta ili njegov ovlašteni predstavnik osnovan u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji ne postupi na način kako je to propisano stavkom 1. ovoga članka nadležno inspekcijsko tijelo mora poduzeti sve odgovarajuće mjere da se ograniči ili spriječi stavljanje na tržište sigurnosnih komponenta ili mora osigurati da se takav proizvod povuče s tržišta i stavi dizalo van uporabe.

O poduzetim mjerama obavijestit će se druge zemlje članice, sukladno članku 7. stavak 3. ovoga Pravilnika.

Članak 16.

Svaka odluka kojom se ograničava:

– stavljanje na tržište i/ili stavljanje u uporabu i/ili korištenje dizala

– stavljanje na tržište i/ili stavljanje u uporabu sigurnosne komponente,

u skladu s ovim Pravilnikom mora biti detaljno obrazložena. Zainteresirane strane obavještavaju se o toj se odluci kao i o pravnom lijeku u skladu s važećim propisima.

Članak 17.

Kada se dizala ugrađuju u građevinu, osim bitnih zahtjeva za građevine koji su propisani posebnim propisom koji uređuje gradnju, također se moraju zadovoljiti bitni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi za dizala propisani u Dodatku I. ovoga Pravilnika.

Članak 18.

U svrhu sigurne i pravilne uporabe dizala i sigurnosnih komponenta na teritoriju Republike Hrvatske upute za uporabu, ugradnju i održavanje, te upute za spašavanje osoba iz dizala i Izjava o sukladnosti moraju biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

Članak 19.

Inspekcijski nadzor nad stavljanjem dizala i sigurnosnih komponenta na tržište i/ili uporabu sukladno članku 22. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti obavljaju inspektori u skladu s nadležnostima koje proizlaze iz propisa o ustrojstvu i djelokrugu radau središnjih tijela državne uprave, te drugih propisa koji određuju njihovu nadležnost.

IV. POBOLJŠANJE SIGURNOSTI POSTOJEĆIH DIZALA

Članak 20.

(1) Dizala koja su ugrađena u građevine do 31. ožujka 2006. godine moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:

– na ulazima u kabinu osobnih i osobnih teretnih dizala moraju biti ugrađena vrata kabine

– u kabini dizala mora se nalaziti pokazivač ili druga oznaka položaja kabine

– uređaji za zabravljivanje vrata voznog okna (zabrave) moraju zadovoljavati bitne sigurnosne zahtjeve iz Dodatka I ovoga Pravilnika

– nosiva sredstva (užad, lanci, trake i dr.), na kojima su ovješeni kabina i protuuteg, moraju se redovito pregledavati i po potrebi mijenjati

– upravljanjem pogona dizala treba postići visoku točnost zaustavljanja kabine u stanicama

– obloge kočnica pogonskog stroja ne smiju sadržavati azbest

– graničnici brzine moraju se redovito pregledavati i po potrebi mijenjati

– prilazi strojarnici dizala moraju biti sigurni i lako pristupačni

– prozirni kontrolni otvori na vratima voznog okna moraju biti izrađeni od takvog materijala i takvih dimenzija da spriječe mogućnost nastajanja ozljeda.

Članak 21.

(1) Ako se građevina u koju je ugrađeno dizalo prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika rekonstruira u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje gradnja građevina, te ukoliko je u sklopu rekonstrukcije građevine predviđena i rekonstrukcija dizala, tada dizala osim zahtjeva iz članka 20. ovoga Pravilnika moraju zadovoljavati i sljedeće zahtjeve:

– na automatska vrata kabine moraju biti ugrađeni senzori za detekciju prisutnosti osoba i životinja ukoliko su ugrađena i automatska vrata voznog okna

– u kabini dizala mora postojati nužna rasvjeta i alarmni uređaj koji će djelovati i u slučaju prekida opskrbe električnom energijom

– ugraditi upravljačke uređaje u kabini dizala i pozivne uređaje na prilazima vratima voznog okna koje će moći samostalno koristiti i osobe s invaliditetom u skladu s posebnim propisima

– na dizala, čija je brzina veća od 0,63 m/s, moraju se ugraditi zahvatni uređaji s postupnim kočenjem

– treba ugraditi uređaj, koji sprječava nekontrolirano kretanje kabine u smjeru prema gore kod bezreduktorskih pogona dizala, odnosno kod dizala sa reduktorskim pogonom u slučaju kada se mijenja nosivi okvir kabine, odnosno zahvatna naprava.

(2) Rekonstrukcijom dizala smatraju se promjene na dizalu navedene u članku 25. stavak 1. ovoga Pravilnika.

Članak 22.

(1) Za provedbu članka 20. i 21. ovoga Pravilnika odgovoran je vlasnik dizala.

(2) Ispunjenje zahtjeva iz članka 20. i 21. ovoga Pravilnika potvrđuje ovlaštena organizacija iz članka 35. ovoga Pravilnika izdavanjem Izvješća o obavljenom pregledu.

Članak 23.

(1) Nadzor nad provedbom članka 20. i 21. ovoga Pravilnika provode nadležna inspekcijska tijela sukladno članku 19. ovoga Pravilnika.

(2) Ako vlasnik dizala ne osigura ispunjenje zahtjeva iz članka 20. ovoga Pravilnika nadležno inspekcijsko tijelo iz stavka 1. ovoga članka stavit će dizalo izvan uporabe.

V. IZVANREDNI PREGLED, REDOVNI PREGLED, ODRŽAVANJE DIZALA I SPAŠAVANJE OSOBA IZ DIZALA

Izvanredni pregled

Članak 24.

(1) Vlasnik dizala mora osigurati izvanredni pregled dizala. Zahtjev za izvanredni pregled mora biti dostavljen u pisanom obliku sa naznakom održavatelja dizala, odnosno izvođača radova na dizalu, i sa nazivom ovlaštene organizacije koja je vršila pregled dizala po čijem je Izvješću o pregledu došlo do promijene na dizalu u smislu članka 25. ovoga Pravilnika.

Izvanredni pregled dizala mora obaviti ista ovlaštena organizacija koja je izdala negativno Izvješće o pregledu.

(2) Izvanredni pregled provodi ovlaštena pravna osoba za pregled dizala iz članka 35. ovoga Pravilnika, a u skladu s odredbama ovoga Pravilnika (u daljnjem tekstu: ovlaštena organizacija).

(3) Izvanredni pregled provodi se u slučaju:

– nastalih osnovnih promjena na dizalu kao što je navedeno u članku 25. ovoga Pravilnika

– stavljanja dizala u uporabu nakon nezgoda

(4) Izvanredni pregled mora uzeti u obzir ocjenu rizika i mora utvrditi da su ispunjeni svi bitni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi u skladu s Dodatkom I ovoga Pravilnika, odnosno zahtjevi iz članka 20. i 21. za dizala koja su ugrađena u građevinu do 31. ožujka 2006. godine.

(5) Ovlaštena organizacija sastavlja Izvješće o obavljenom pregledu i upisuje u knjigu održavanja dizala sukladno točki 6.2. Dodatka I ovoga Pravilnika datum kada je pregled obavljen i rezultate pregleda.

(6) Ovlaštena organizacija mora voditi popis obavljenih pregleda s podacima jednakim onima koji su upisani u knjigu održavanja dizala. Ovlaštena organizacija mora taj popis na zahtjev dostaviti ministarstvu nadležnom za gospodarstvo i nadležnim inspekcijskim tijelima.

Članak 25.

(1) Pod osnovnom promjenom na dizalu smatraju se:

(a) Promjene:

– nazivne brzine

– nazivne nosivosti

– težine kabine i protuutega

– visine dizanja

(b) Promjene ili zamjene:

– sistema upravljanja

– vodilica

– tipa vrata (ili dodatno ugrađivanje jednih ili više vrata ili vrata kabine)

– pogonskog stroja ili pogonske užnice

– sigurnosnih komponenta (prema Dodatku IV ovoga Pravilnika)

– nosivih elemenata

(2) Vlasnik dizala mora ovlaštenoj organizaciji prije pregleda dostaviti svu potrebnu dokumentaciju.

Redovni pregled dizala

Članak 26.

(1) Vlasnik je dužan osigurati redovni pregled dizala.

(2) Redovni pregled dizala obavlja ovlaštena organizacija iz članka 35. ovoga Pravilnika. Održavatelj dizala mora sudjelovati kod redovnog pregleda dizala. Ako na zahtjev vlasnika dizala, odnosno ovlaštene organizacije, održavatelj bez opravdanih razloga ne želi prisustvovati pregledu dizala, održavatelju se može oduzeti ovlaštenje za održavanje dizala i o tome obavijetiti ministartvo nadležno za gospodarstvo.

(3) Na zahtjev ovlaštene organizacije vlasnik dizala mora osigurati potrebne uvjete za pregled.

(4) Redovni pregled dizala mora se obaviti najmanje jedanput godišnje.

(5) Redovni pregled dizala obuhvaća sve postupke koji su potrebni da se provjeri da dizala stavljena u uporabu prije 31. ožujka 2006. godine zadovoljavaju zahtjeve iz članka 20., odnosno u slučaju rekonstrukcije dizala članka 21. ovoga Pravilnika, a dizala stavljena u uporabu nakon 31. ožujka 2006. godine da zadovoljavaju bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve iz Dodatka I ovoga Pravilnika.

(6) Kod redovnog pregleda dizala ovlaštena organizacija provodi sljedeće postupke:

– provjerava ispravno djelovanje opreme za sigurnost i zaštitu

– provjerava ispravnost druge opreme koja bi mogla utjecati na sigurnost

– provjerava da li su na dizalu nastale promjene koje mogu utjecati na sigurnost

– provjerava da u okolini nisu nastale promjene koje mogu utjecati na sigurnost

– provjerava da kod uporabe dizala ne dolazi do promjena koje mogu utjecati na sigurnost

– mprovjerava da se na dizalu nalaze sve oznake i upute za uporabu, održavanje i spašavanje osoba iz dizala

– provjerava da li su u knjigu održavanja dizala upisane sve promjene nastale od posljednjeg redovnog pregleda

– provjerava da li su od posljednjeg redovnog pregleda uklonjeni svi nedostaci prema Izvješću o obavljenom pregledu.

(7) Ovlaštena organizacija nakon obavljenog pregleda dizala sastavlja Izvješće o obavljenom pregledu. Izvješće mora sadržavati sve eventualne nedostatke na dizalu i potrebne postupke za otklanjanje istih i rok za njihovo otklanjanje.

(8) Vlasnik dizala nakon dostavljenog Izvješća o obavljenom pregledu od ovlaštene organizacije, mora poduzeti sve potrebne radnje kako bi otklonio sve nedostatke utvrđene u Izvješću.

(9) Ovlaštena organizacija kod prvog redovnog pregleda dodjeljuje dizalu njegov identifikacijski broj. Taj broj je trajan i njega ovlaštena organizacija koja izvodi prvi redovni pregled dizala upisuje u knjigu održavanja dizala i stavlja ga na unutarnju stranu vrata ormarića za upravljanje dizala. Identifikacijski broj ostaje trajan u slučaju da se promijeni ovlaštena organizacija.

(10) U knjigu održavanja dizala ovlaštena organizacija upisuje datum obavljenog pregleda dizala, naziv ovlaštene organizacije koja je obavila redovni pregled, identifikacijski broj dizala, nedostatke koji bitno narušavaju sigurnost korisnika i rok za njihovo otklanjanje, te da li je dozvoljena uporaba dizala. Izvješća o pregledu treba čuvati zajedno s tehničkom dokumentacijom dizala.

(11) Ako dizalo ne zadovoljava zahtjeve iz stavka 5. ovoga članka koji bitno narušavaju sigurnost korisnika, ovlaštena organizacija privremeno će staviti dizalo van uporabe (isključiti pogon dizala). Ovlaštena organizacija o tome odmah obavješćuje nadležno inspekcijsko tijelo, održavatelja dizala i vlasnika dizala.

(12) Ovlaštena organizacija može dozvoliti rad dizala na određeno vrijeme, ako nije bitno narušena sigurnost korisnika dizala, u kojem vlasnik mora otkloniti nedostatke. Otklonjene nedostatke mora u knjizi održavanja dizala potvrditi održavatelj dizala te o tome obavijestiti vlasnika i ovlaštenu organizaciju. Ako vlasnik ne otkloni nedostatke u roku, ovlaštena organizacija mora o tome obavijestiti nadležno inspekcijsko tijelo.

(13) Vlasnik ne smije mijenjati ovlaštenu organizaciju dok god nisu otklonjeni svi nedostaci za koje je ovlaštena organizacija propisala rok za otklanjanje. Ista ovlaštena organizacija mora utvrditi da li su u roku otklonjeni svi nedostaci.

(14) U slučaju ugrožavanja sigurnosti i zdravlja korisnika dizala nadležna inspekcijska tijela moraju zabraniti uporabu dizala i po potrebi zahtijevati obavljanje izvanrednog pregleda.

Redovno održavanje dizala

Članak 27.

(1) Vlasnik je dužan osigurati redovno održavanje dizala. Održavanje dizala podrazumijeva potrebne postupke za vrijeme uporabnog vijeka dizala, za siguran rad dizala i njegovih sastavnih dijelova.

(2) Svako dizalo mora imati upute za uporabu i održavanje, te upute za spašavanje osoba iz dizala, kojih se mora pridržavati kod redovnog održavanja dizala i kod spašavanja osoba iz dizala.

(3) Ako za postojeća dizala nema potrebnih uputa za uporabu i održavanje, te uputa za spašavanje osoba, te ako su ona nepotpuna, vlasnik ih mora pribaviti od ugraditelja dizala ili osigurati njihovu izradu ili nadopunu. Za takve upute vlasnik mora ishoditi suglasnost od ovlaštene organizacije.

Članak 28.

(1) Redovno održavanje dizala obuhvaća: pregled postrojenja dizala i kontrolu njegova rada, prema uputi za uporabu i održavanje, otklanjanje utvrđenih nedostataka te zamjenu neispravnih i oštećenih elemenata, a osobito:

– provjeru ispravnosti rada svih sigurnosnih uređaja, osobito rada sigurnosnih uređaja kočnice pogonskog stroja, zahvatnog uređaja, graničnika brzine, krajnjih sklopki, odbojnika, vrata voznog okna i zabrave vrata voznog okna

– provjeru nosive užadi ili lanaca i njihove veze s kabinom i protuutegom

– provjeru vuče što se ostvaruje silom trenja

–provjeru izolacije svih strujnih krugova i njihovih veza s uzemljenjem pregledom izolacije

– provjeru priključaka na gromobransku instalaciju

– čišćenje i podmazivanje dijelova dizala

– provjeru ispravnosti rada dizala pri vožnji od stanice do stanice uzduž voznog okna u oba smjera te pri pristajanju

– provjeru nužnih izlaza

– provjeru ispravnosti pogonskih i upravljačkih uređaja dizala.

Članak 29.

(1) Redovno održavanje dizala mora se obaviti najmanje jedanput mjesečno.

(2) Kod redovnog održavanja moraju se bez odgode otklanjati svi nedostaci u radu dizala, a neispravni i oštećeni dijelovi moraju se zamijeniti ispravnima.

(3) Ako se pri održavanju dizala utvrde neispravnosti koje mogu dovesti do opasnoga pogonskog stanja, dizalo se mora privremeno staviti izvan uporabe (isključiti pogon dizala) dok se one ne uklone.

Članak 30.

(1) Održavanje dizala može obavljati registrirana pravna ili fizička osoba za tu djelatnost (u daljnjem tekstu: održavatelj), koji brine za održavanje dizala u ime vlasnika i izvodi provjere dizala prilikom rada te mora biti upoznat s uputama za uporabu i održavanje dizala, te uputama za spašavanje osoba iz dizala, te knjigom održavanja dizala.

(2) Održavatelj može obavljati održavanje dizala samo uz prethodnu suglasnost ovlaštene organizacije koja prije izdavanja iste provjerava stručnu osposobljenost održavatelja.

(3) Održavatelj mora o nedostacima koji se ne mogu odmah otkloniti, odmah obavijestiti vlasnika i zapisati ih u knjigu održavanja dizala. Ako nastali nedostaci ugrožavaju sigurnu uporabu dizala održavatelj mora dizalo privremeno staviti izvan uporabe (isključiti pogon dizala) i o tome obavijestiti vlasnika i ovlaštenu organizaciju.

(4) Ovlaštena organizacija dužna je obavijestiti ministarstvo nadležno za gospodarstvo i nadležno inspekcijsko tijelo o izdanim suglasnostima prema stavku 2 ovoga članka, navodeći naziv i adresu održavatelja te ime i prezime odgovorne osobe kod održavatelja.

(5) Ministarstvo nadležno za gospodarstvo objavljuje u »Narodnim novinama« popise održavatelja kojima su ovlaštene organizacije izdale suglasnost prema stavku 2 ovoga članka.

Spašavanje osoba iz dizala

Članak 31.

(1) Spašavanje osoba iz dizala obavlja u ime vlasnika održavatelj naveden u članku 30. stavak 1. ovoga Pravilnika.

(2) Tijekom spašavanja mora biti uspostavljen kontakt između spasioca i osoba u kabini dizala.

(3) Za poslove spašavanja osoba iz dizala održavatelj iz stavka 1. ovoga članka mora:

– u skladu s brojem dizala za koja obavlja poslove održavanja, raspolagati s dovoljnim brojem spasilačkog osoblja

– imati mogućnost doći do određene građevine i dizala

– vrijeme između poziva za spašavanje i uspostavljanja kontakta s osobama u kabini dizala mora biti najkraće moguće

– vrijeme između poziva za spašavanje i dolaska spasioca ne smije biti duže od 60 minuta osim ako se radi o izvanrednim uvjetima (prometni zastoj, snijeg, poplava itd.) te ako sjedište održavatelja nije u mjestu u kojem se nalazi dizalo. U takvim izvanrednim slučajevima održavatelj mora pozvati najbližeg drugog održavatelja koji ima suglasnost za poslove održavanja izdanog od ovlaštene organizacije prema članku 30. stavak 2.

(4) Podaci o spašavanju moraju se upisati u knjigu održavanja dizala.

Knjiga održavanja dizala

Članak 32.

(1) Svako dizalo mora imati knjigu održavanja dizala koja sadrži:

– opće podatke o dizalu (podatke o vlasniku i mjestu ugradnje dizala, podatke o ugraditelju dizala, te godinu ugradnje dizala)

– osnovne podatke o dizalu (vrstu dizala, nazivnu nosivost i brzinu, najveći broj uključenja na sat, broj sati rada u toku 24 sata, broj stanica i oznaku glavne stanice, visinu dizanja, vrstu električne energije i napona za strujne krugove, podatke o zaštiti od previsokog napona dodira, vrstu kabine, njezinu veličinu i materijal od kojeg je izrađena, podatke o konstrukciji kabine i poda kabine, mjere i podatke o ovješenju vodilica kabine, mjere i podatke o ovješenju vodilica protuutega, podatke o konstrukciji zahvatnog uređaja i veličinu puta zahvatanja, podatke o provjetravanju strojarnice i provjetravanju kabine, vrstu reduktora, broj hodova puža i zubaca na pužnom krugu, promjer užnice, obuhvatni kut i kut utora užnice, tehničke karakteristike čelične užadi za kabinu i protuuteg, podatke o uređaju za kompenzaciju, o graničniku brzine, o kopirnom uređaju i krajnjim sklopkama i tehničke karakteristike pogonskog motora (tip, snaga, broj okretanja, nazivna struja, zamašni moment i provjetravanje), podatke o sigurnosnim uređajima, broj komandnih ploča, presjek glavnog električnog voda i vrstu odbojnika ispod kabine odnosno protuutega)

– podatke o izmjenama općih podataka i osnovnih karakteristika dizala

– podatke o održavanju i isključivanju dizala iz uporabe radi neispravnosti, o pregledima dizala, nedostacima i otklanjanju istih, te zamijeni dijelova dizala

– podatke o održavatelju dizala

– identifikacijski broj dizala

– podatke o osobi ovlaštenoj za spašavanje osoba iz dizala.

Odgovornost vlasnika

Članak 33.

(1) Vlasnik dizala odgovoran je za sigurnu uporabu i održavanje dizala, te spašavanje osoba iz dizala u skladu s uputama o uporabi i održavanju, te uputama o spašavanju osoba iz dizala.

(2) Vlasnik dizala dužan je osigurati izvanredan pregled, sukladno članku 24. ovoga Pravilnika, redovni pregled dizala sukladno članku 26. ovoga Pravilnika, redovno održavanje dizala sukladno članku 27. ovoga Pravilnika i spašavanje osoba iz dizala sukladno članku 31. ovoga Pravilnika.

Odgovornost održavatelja

Članak 34.

(1) Održavatelj mora:

– za obavljanje poslova održavanja imati osposobljene osobe za obavljanje istih, te potrebnu opremu

– izraditi plan održavanja

– obavljati održavanje u skladu s uputama za održavanje i na temelju Izvješća ovlaštene organizacije o obavljenom redovnom pregledu dizala

– održavati dizalo da u tijeku uporabe zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika

– privremeno staviti dizalo izvan uporabe (isključiti pogon dizala) u slučaju nedostataka koje nije moguće odmah ukloniti, a predstavljaju opasnost za sigurnost korisnika, te obavijestiti vlasnika o privremenom stavljanju dizala izvan uporabe

– voditi evidenciju o redovnom održavanju dizala i svakoj intervenciji na dizalu

– osigurati potrebne rezervne dijelove za popravke i zamjene

– obavješćivati vlasnika o potrebnim promjenama na dizalima

– obavješćivati vlasnika o potrebnim redovnim pregledima dizala

– biti prisutan kod redovnih pregleda dizala

– obaviti spašavanje osoba iz dizala bez posebnog naloga vlasnika dizala.

Ovlaštena organizacija za pregled dizala

Članak 35.

(1) Ovlaštena organizacija za pregled dizala obavlja izvanredne preglede dizala, redovne preglede dizala i provjerava zadovoljenje zahtjeva za poboljšanje postojećih dizala propisanih u članku 20. i 21. ovoga Pravilnika.

(2) Ovlaštena organizacija za pregled dizala mora imati sjedište u Republici Hrvatskoj.

(3) Ovlaštena organizacija za pregled dizala mora ispunjavati kriterije iz hrvatske norme HRN EN ISO/IEC 17020.

(4) Ovlaštena organizacija za pregled dizala mora biti neovisna, te ne smije projektirati, ugrađivati i održavati dizala, te ne smije biti ugraditelj dizala ili sigurnosnih komponenta, ni ovlašteni predstavnik bilo koje od tih stranaka. To ne isključuje mogućnosti razmjene tehničkih obavijesti s ugraditeljima dizala i proizvođačima sigurnosnih komponenti.

(5) Ovlaštenu organizaciju za pregled dizala ovlašćuje ministar nadležan za gospodarstvo na temelju dokaza o ispunjavanju kriterija iz stavka 2. i 3. ovoga članka.

(6) Ministarstvo nadležno za gospodarstvo objavljuje popis ovlaštenih organizacija za pregled dizala u »Narodnim novinama«.

(7) Ministar nadležan za gospodarstvo može povući ovlaštenje za obavljanje pregleda dizala ovlaštenoj organizaciji ako:

– prestane zadovoljavati propisane kriterije iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka

– preglede dizala ne obavlja u skladu s važećim propisima i odobrenim postupcima, te pravilima struke

– je protiv nje pokrenut postupak prisilne naplate, stečaja ili likvidacijski postupak ili je prestala poslovati na osnovi sudske ili druge prisilne odluke ili rješenja.

(8) Ovlaštena organizacija mora voditi i obnavljati popis dizala na kojima je obavila izvanredni pregled dizala ili redovni pregled dizala. Taj popis mora godišnje dostavljati ministarstvu nadležnom za gospodarstvo i nadležnom inspekcijskom tijelu.

(9) Ovlaštena organizacija dužna je dostavljati obavijesti ministarstvu nadležnom za gospodarstvo, i nadležnom inspekcijskom tijelu i drugim ovlaštenim tijelima o negativnim rezultatima pregleda dizala u uporabi navodeći vlasnika neispravnog dizala sa podacima o lokaciji, tvorničkom broju dizala i identifikacijskom broju dizala. Izvješće o pregledima sa navedenim nedostacima dostavljaju se vlasniku dizala.

(10) Ovlaštena organizacija ne smije prihvatiti zahtjev za preglede dizala ukoliko ima obavijesti da je postupak započet kod druge ovlaštene organizacije.

Članak 36.

(1) Kriteriji za stručno osoblje tijela za ocjenu sukladnosti iz članka 13. ovoga Pravilnika, osim kriterija propisanih u točki 4. Dodatka VII su:

– diplomirani inženjer elektrotehnike ili strojarstva, s najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima pregleda i ispitivanja dizala, za rukovođenje poslovima pregleda i ispitivanja dizala

– diplomirani inženjer elektrotehnike ili strojarstva, s najmanje tri godine radnog iskustva, odnosno inženjer elektrotehnike ili strojarstva, s najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima pregleda i ispitivanja dizala

– elektrotehničar ili strojarski tehničar s najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima pregleda i ispitivanja dizala

– stručni ispit iz elektrotehničke ili strojarske struke prema posebnim propisima o građenju.

(2) Kriteriji iz stavka 1. ovoga članka odnose se i na stručno osoblje ovlaštenih organizacija koje obavljaju preglede dizala iz članka 24. i članka 26. ovoga Pravilnika su:

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 37.

(1) Do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ili stupanja na snagu sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda s Europskom unijom ne primjenjuju se: odredbe članka 13. stavak 2. ovoga Pravilnika, kao ni dijelovi u Pravilniku i njegovim Dodacima koji se odnose na Europsku uniju i obveze prema Komisiji i državama članicama.

(2) Provedbu postupka iz članaka 8. i 9. ovoga Pravilnika nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniju ili nakon stupanja na snagu sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda s Europskom Unijom provodit će samo tijela za ocjenu sukladnosti prijavljena Europskoj komisiji, (Prijavljena tijela).

(3) Označavanje sukladnosti dizala i sigurnosnih komponenti od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ili stupanja na snagu sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda s Europskom unijom, obavlja se stavljanjem oznake sukladnosti »C« prema Pravilniku o obliku, sadržaju i izgledu oznake sukladnosti proizvoda s propisanim tehničkim zahtjevima (»Narodne novine« br. 46/08).

(4) Nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ili stupanja na snagu sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda s Europskom unijom, označavanje sukladnosti prema zahtjevima ovoga Pravilnika, obavlja se stavljanjem oznake sukladnosti, prema obliku danom u Dodatku III Ovoga Pravilnika.

Članak 38.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o sigurnosti dizala (»Narodne novine« br. 97/09).

Članak 39.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/10-01/63

Urbroj: 526-03-01/1-10-1

Zagreb, 29. travnja 2010.

Ministar
mr. sc. Đuro Popijač, v. r.

DODATAK I

BITNI ZDRAVSTVENI I SIGURNOSNI ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA PROJEKTIRANJE I IZRADU DIZALA I SIGURNOSNIH KOMPONENTA

UVODNE NAPOMENE

1. Obveze utvrđene bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima primjenjuju se samo ako za dizala ili sigurnosne komponente postoji odgovarajuća opasnost kada se uporabljuju u uvjetima koje je predvidio ugraditelj dizala ili proizvođač sigurnosnih komponenta.

2. Bitni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi propisani ovim Pravilnikom su obvezujući. Međutim, uzimajući u obzir trenutno stanje tehnike, nije uvijek moguće zadovoljiti ciljeve koje oni propisuju. U takvim slučajevima, dizala i sigurnosne komponente moraju biti projektirani i izrađeni na takav način da se što je moguće više približe tim ciljevima.

3. Proizvođači sigurnosnih komponenta i ugraditelji dizala dužni su procijeniti opasnosti kako bi utvrdili sve opasnosti koje se odnose na njihove proizvode, potom moraju projektirati i izrađivati dizala i sigurnosne komponente uzimajući u obzir takvu procjenu.

4. Bitni zahtjevi za građevinu propisani posebnim propisom koji se uređuje gradnja građevina primjenjuju se na dizala ako odgovarajući bitni zahtjevi nisu propisani ovim Pravilnikom, u skladu s člankom 17. ovoga Pravilnika.

1. OPĆENITO

1.1. Primjena Pravilnika o sigurnosti strojeva

Ako postoji određen rizik koji nije obuhvaćen Dodatkom I ovoga Pravilnika, vrijede bitni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi Pravilnika o sigurnosti strojeva. Bitni zahtjevi propisani u točki 1.1.2. Dodatka I. Pravilnika o sigurnosti strojeva moraju se primijeniti u svim slučajevima.

2.2. Nosač

Nosač svakog dizala mora biti kabina. Kabina dizala mora biti projektirana i izrađena tako da ima prostor i čvrstoću koja odgovara maksimalnom broju osoba i nazivnoj nosivosti dizala kako je to odredio ugraditelj dizala.

U slučaju dizala namijenjenih za prijevoz osoba, kada dimenzije dizala to dopuštaju, kabina mora biti projektirana i izrađena tako da njene strukturne karakteristike ne remete i ne priječe pristup i korištenje invalidnim osobama, i isto tako da su moguće odgovarajuće prilagodbe kako bi se takvim osobama omogućila uporaba dizala.

2.3. Nosivi i potporni elementi

Nosivi i/ili potporni elementi kabine, njeni dodaci i svi krajnji dijelovi moraju biti izabrani i projektirani tako da osiguravaju odgovarajuću razinu ukupne sigurnosti i da se time svede rizik od padanja kabine na minimum, uzimajući u obzir uvjete uporabe, uporabljene materijale i uvjete proizvodnje.

Ukoliko se za nosive elemente kabine koriste užad i lanci, moraju postojati najmanje dvije zasebne užadi ili dva zasebna lanca, svaki sa svojim ovjesnim sistemom. Takva užad i lanci ne smiju imati užne spojnice ili stezaljke za uže, osim gdje je to potrebno, za pričvršćivanje i formiranje petlje.

1.4. Kontrola nosivosti (uključujući i prekomjernu brzinu)

1.4.1. Dizala moraju biti projektirana, izrađena i ugrađena tako da spriječe normalno pokretanje ako je premašena nazivna nosivost.

1.4.2. Dizala moraju biti opremljena graničnikom brzine.

Ovi zahtjevi ne odnose se na dizala u kojima je pogonski sustav projektiran tako da sprječava prekomjernu brzinu.

1.4.3. Brza dizala moraju biti opremljena uređajima koji stalno kontroliraju i ograničavaju brzinu.

1.4.4. Dizala s tarnim remenicama moraju biti projektirana tako da osiguraju stabilnost vučnih užadi na remenici.

1.5. Pogonski mehanizmi

1.5.1. Sva osobna dizala moraju imati svoje vlastite pogonske mehanizme. Ovaj zahtjev ne odnosi se na dizala u kojima su protuutezi zamijenjeni drugom kabinom.

1.5.2. Ugraditelj dizala mora osigurati da pristup pogonskom mehanizmu dizala i napravama povezanim s dizalom nije dostupan, osim pri održavanju i u slučajevima opasnosti.

1.6. Upravljanje

1.6.1. Upravljački uređaji, namijenjeni uporabi osobama s invaliditetom koje nisu u pratnji drugih osoba, moraju biti odgovarajuće projektirani i smješteni.

1.6.2. Funkcije upravljačkih uređaja moraju biti jasno naznačene.

1.6.3. Pozivni krugovi skupine dizala mogu biti skupni ili međusobno povezani.

4.4.4. Električna oprema mora biti ugrađena i spojena tako:

– da ne može doći do nikakve zamjene sa strujnim krugovima koji nemaju direktne veze s dizalom,

– da se napajanje električnom energijom može isključiti pod opterećenjem,

– da su pokreti dizala ovisni o električnim sigurnosnim uređajima u odvojenim električnim sigurnosnim krugovima,

– da greške u električnoj instalaciji ne uzrokuju opasne situacije.

2. OPASNOSTI ZA OSOBE IZVAN KABINE DIZALA

2.1. Dizalo mora biti projektirano i izrađeno tako da je vozno okno po kojem se kabina kreće nedostupno, osim za održavanje ili u slučaju opasnosti. Prije nego osoba uđe u vozno okno mora se onemogućiti normalna uporaba dizala.

2.2. Dizalo mora biti projektirano i izrađeno tako da se spriječi opasnost od ozljeda kada je kabina u jednom od svojih krajnjih položaja.

Cilj se postiže pomoću sigurnosnog prostora ili zakloništa iza krajnjih položaja kabine.

Međutim, u posebnim slučajevima kada se daje prethodno odobrenje, osobito u postojećim građevinama gdje je nemoguće ispuniti ovaj uvjet, mogu se dopustiti i drugi odgovarajući načini kako bi se izbjegla ova opasnost.

2.3. Postaje na ulasku i izlasku iz kabine moraju biti opremljena vratima voznog okna odgovarajuće mehaničke otpornosti za predviđene uvjete uporabe.

Zabrava mora kod normalnog djelovanja sprječavati:

– početno pokretanje kabine, bilo da je ili nije namjerno aktivirano, ukoliko sva vrata voznog okna nisu zatvorena i zabravljena,

– otvaranje vrata voznog okna dok se kabina još uvijek kreće i dok je izvan propisane zone pristajanja.

Međutim, dopuštaju se svi pokreti kod pristajanja s otvorenim vratima u posebno određenim zonama i pod uvjetom da se kontrolira brzina pristajanja.

3. OPASNOSTI ZA OSOBE U KABINI DIZALA

3.1. Kabine dizala moraju biti potpuno ograđene zidovima po cijeloj dužini, uključujući i odgovarajuće podove i stropove, osim ventilacijskih otvora, te moraju imati vrata po cijeloj dužini. Vrata moraju biti projektirana i ugrađena tako da se kabina ne može pokretati, osim kod pristajanja navedenih u točki 2.3 ovoga Dodatka, ukoliko vrata nisu zatvorena, te da dođe do zaustavljanja dizala ako su vrata otvorena.

Vrata kabine moraju ostati zatvorena i zabravljena ako se dizalo zaustavi između dvije razine gdje postoji opasnost padanja između kabine i okna dizala ili ako nema okna.

3.2. U slučaju prekida električnog napajanja ili kvara na komponentama, dizalo mora imati uređaje koji sprječavaju slobodni pad kabine ili nekontrolirano kretanje kabine prema gore.

Uređaj koji sprječava slobodni pad kabine mora biti neovisan od nosivih elemenata kabine.

Ovaj uređaj mora zaustaviti kabinu dok je pod nazivnim opterećenjem i pri maksimalnoj brzini kako ju je predvidio ugraditelj dizala. Svako zaustavljanje pod utjecajem ovoga uređaja ne smije uzrokovati takvo usporavanje koje je štetno za osobe bez obzira na uvjete opterećenja.

3.3. Moraju biti ugrađeni odbojnici između dna okna i poda kabine.

U ovom slučaju, sigurnosni prostor koji se navodi u točki 2.2 ovoga Dodatka mora se mjeriti s potpuno sabijenim odbojnicima.

Ovaj zahtjev ne odnosi se na dizala u kojima kabina ne može ući u sigurnosni prostor koji se navodi u točki 2.2 ovoga Dodatka ako je tako projektiran pogonski sustav.

3.4. Dizala moraju biti projektirana i izrađena tako da sprječavaju pokretanje ako uređaj naveden u točki 3.2 ovoga Dodatka nije u radnom položaju.

4. OSTALE OPASNOSTI

4.1. Vrata voznog okna i vrata kabine ili oboja vrata zajedno, ukoliko su pokretana motorom, moraju biti opremljena napravom koja sprječava rizik od ozljeda dok su u pokretu.

4.2. Vrata voznog okna, ukoliko su dio zaštite građevine od požara, uključujući i ona sa staklenim dijelovima, moraju biti primjereno otporna na požar u smislu svoje cjelovitosti i svojih svojstava koja se tiču izolacije (zadržavanje plamena) i prijenosa topline (toplinska zračenja).

4.3. Protuutezi moraju biti ugrađeni tako da se izbjegne rizik sudara s kabinom ili padanja na kabinu.

4.4. Dizala moraju imati opremu koja omogućuje da se ljudi koji se nalaze u kabini za vrijeme zastoja dizala oslobode i evakuiraju.

4.5. Kabina mora biti opremljena dvosmjernim uređajem za komunikaciju koji omogućava stalni kontakt sa spasilačkom službom.

4.6. Dizala moraju biti projektirana i izrađena tako da u slučaju da temperatura u stroju dizala premaši maksimalnu temperaturu koju je predvidio ugraditelj dizala, dizalo može završiti vožnje koje su u tijeku, ali i odbiti prihvaćanje nove komande.

4.7. Kabina mora biti projektirana i izrađena tako da je osigurana dovoljna ventilacija osobama u kabini, čak i u slučaju dužeg zastoja.

4.8. Kabina treba biti odgovarajuće osvijetljena kada se dizalo koristi ili kad su vrata otvorena, također mora postojati i osvjetljenje u slučaju opasnosti.

4.9. Uređaji za komunikaciju navedeni u točki 4.5 ovoga Dodatka i osvjetljenje u slučaju opasnosti navedeno u točki 4.8 ovoga Dodatka moraju biti projektirani i izrađeni tako da funkcioniraju i bez normalnog električnog napajanja. Njihov period djelovanja mora trajati dovoljno dugo da omogući normalan tijek spasilačkog postupka.

4.10. Upravljački strujni krugovi dizala, koji se mogu koristiti i za vrijeme požara, moraju biti projektirani i izrađeni tako da mogu spriječiti dizalo da se zaustavi na određenim razinama, tako da se omogući spasilačkim službama prioritetno upravljanje dizalom.

5. OZNAČAVANJE

5.1. Pored minimalnih zahtjeva koje trebaju ispunjavati strojevi sukladno zahtjevu iz točke 1.7.3 Dodatka I Pravilnika o sigurnosti strojeva, svaka kabina mora imati lako vidljivu natpisnu ploču koja jasno pokazuje nazivnu nosivost u kilogramima i maksimalan broj putnika koje dizalo može nositi.

5.2. Ako je dizalo projektirano tako da osobe uslijed zastoja mogu izaći bez pomoći izvana, upute za to moraju biti jasne i vidljive u kabini.

6. UPUTE ZA UPORABU

6.1. Uz sigurnosne komponente određene u Dodatku IV ovoga Pravilnika moraju biti priložene upute za uporabu sastavljene na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, odnosno na službenom jeziku države iz koje je ugraditelj dizala ili na drugom jeziku koji je ugraditelju dizala prihvatljiv, tako da se:

– sastavljanje

– povezivanje

– podešavanje i

– održavanje,

može provoditi efikasno i bez opasnosti.

6.2. Uz svako dizalo mora biti priložena dokumentacija sastavljena na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Dokumentacija sadržava najmanje:

– upute za uporabu koje sadrže nacrte i dijagrame potrebne kod normalne uporabe i kod održavanja, inspekcije, popravaka, redovnih pregleda i postupaka spašavanja navedenih u točki 4.4 ovoga Dodatka.

– knjigu održavanja dizala u koju se upisuju podaci o popravcima i redovnim pregledima.

DODATAK II

A) Sadržaj Izjave o sukladnosti za sigurnosne komponente[1]

Izjava o sukladnosti mora sadržavati sljedeće podatke:

– naziv i adresu proizvođača sigurnosnih komponenta[2],

– kad je to primjereno, naziv i adresu njegovog ovlaštenog predstavnika osnovanog u Republici Hrvatskoj2 ili u Europskoj uniji,

– opis sigurnosne komponente, pojedinosti o tipu ili seriji i serijski broj (ako postoji),

– sigurnosne funkcije sigurnosne komponente, ako to nije očito iz opisa,

– godinu proizvodnje sigurnosne komponente,

– sve odredbe kojima sigurnosna komponenta zadovoljava,

– kad je to primjereno, popis primijenjenih norma,

– kad je to primjereno, naziv, adresu i identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti koje je provelo pregled tipa u skladu sa stavkom (a) (I) i (II) članka 8. ovoga Pravilnika,

– kad je to primjereno, upućivanje na certifikat o pregledu tipa koji je izdalo tijelo za ocjenu sukladnosti,

– kad je to primjereno, naziv, adresu i identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti koje je provelo provjeru proizvodnje u skladu sa stavkom (a) (II) članka 8. ovoga Pravilnika,

– kad je to primjereno, naziv, adresu i identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti koje je provjerilo sustav osiguravanja kvalitete koje je proizvođač primijenio u skladu sa stavkom (a) (III) članka 8. ovoga Pravilnika,

– identifikaciju potpisnika opunomoćenog od proizvođača sigurnosnih komponenta ili njegovog ovlaštenog predstavnika osnovanog u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji.

B) Sadržaj Izjave o sukladnosti za ugrađena dizala[3]

Izjava o sukladnosti mora sadržavati sljedeće podatke:

– naziv i adresu ugraditelja dizala[4],

– opis dizala, pojedinosti o tipu ili seriji, serijski broj i adresu na kojoj je dizalo ugrađeno,

– godinu ugradnje dizala,

– sve odredbe kojima dizalo zadovoljava,

– kad je to primjereno, popis primijenjenih norma,

– kad je to primjereno, naziv, adresu i identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti koje je provelo pregled tipa uzorka dizala u skladu sa stavkom (I) i (II) članka 9. ovoga Pravilnika,

– kad je to primjereno, upućivanje na certifikat o pregledu tipa,

– kad je to primjereno, naziv, adresu i identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti koje je provelo ovjeru dizala u skladu sa stavkom (IV) članka 9. ovoga Pravilnika,

– kad je to primjereno, naziv, adresu i identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti koje je provelo završnu inspekciju dizala u skladu s alinejom 1 stavka (I), (II) i (III) članka 9. ovoga Pravilnika,

– kad je to primjereno, naziv, adresu i identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti koje je provelo inspekciju sustava osiguravanja kvalitete koji je primijenio ugraditelj dizala u skladu s alinejom 2 i 3 stavka (I), (II) i (III) i stavka (V) članka 9. ovoga Pravilnika

– identifikaciju potpisnika opunomoćenog da djeluje u ime ugraditelja dizala.

DODATAK III.

CE OZNAKA SUKLADNOSTI

CE oznaka sukladnosti sastoji se od početnih slova »CE« koja imaju sljedeći oblik:

Ako je CE oznaka smanjena ili uvećana, mora se poštivati omjer dan na gore prikazanom crtežu.

Različite komponente CE oznake moraju imati u osnovi iste vertikalne dimenzije koje ne mogu biti manje od 5 mm. Od ove minimalne dimenzije može se odustati u slučaju sigurnosnih komponenta malih dimenzija.

Nakon CE oznake uslijedit će identifikacijski broj prijavljenog tijela koje je uključeno u postupke propisane u članku 8. i 9. ovoga Pravilnika.

DODATAK IV

POPIS SIGURNOSNIH KOMPONENATA IZ ČLANKA 1. (1) I ČLANKA 8. OVOGA PRAVILNIKA

1. Uređaji za zabravljivanje vrata voznog okna (zabrava)

2. Uređaji za sprječavanje padova (zahvatni uređaji) navedeni u točki 3.2 Dodatka I ovoga Pravilnika, koji sprječavaju padanje kabine ili nekontrolirano kretanje prema gore.

3. Uređaji za prekoračenje brzine (graničnici brzine)

4. a) Odbojnici koji akumuliraju kinetičku energiju:

– bez prigušenja, ili

– s povratnim prigušenjem

b) Odbojnici s prigušenjem koji dio kinetičke energije mase kabine nepovratno pretvaraju u drugi oblik energije

5. Sigurnosni uređaji ugrađeni u mehanizme hidrauličnih krugova kada se ovi koriste kao uređaji za sprječavanje padova.

6. Električni sigurnosni uređaji u obliku sigurnosnih sklopki koje sadrže elektroničke komponente.

DODATAK V

PREGLED TIPA (modul B)

A. Pregled tipa sigurnosnih komponenta

1. Pregled tipa je postupak kojim tijelo za ocjenu sukladnosti utvrđuje i potvrđuje da će reprezentativni uzorak sigurnosne komponente omogućiti dizalu, na koje je pravilno ugrađena, da zadovolji zahtjeve ovoga Pravilnika.

2. Zahtjev za pregled tipa mora podnijeti proizvođač sigurnosne komponente ili njegov ovlašteni predstavnik osnovan u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji, tijelu za ocjenu sukladnosti po svom izboru.

Zahtjev mora sadržavati:

– naziv i adresu proizvođača sigurnosne komponente i njegovog ovlaštenog predstavnika, ako on predaje zahtjev, i mjesto proizvodnje sigurnosnih komponenta,

– pisanu izjavu da isti zahtjev nije predana niti jednom drugom tijelu za ocjenu sukladnosti,

– tehničku dokumentaciju,

– uzorak sigurnosne komponente ili obavijesti o mjestu na kojem se može pregledati. Tijelo za ocjenu sukladnosti može zatražiti više uzoraka.

3. Tehnička dokumentacija mora omogućiti ocjenu sukladnosti i primjerenosti sigurnosne komponente kako bi dizalo na koje je pravilno ugrađena bilo u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

Tehnička dokumentacija treba u mjeri u kojoj je to potrebno za ocjenu sukladnosti sadržavati sljedeće:

– opći opis sigurnosne komponente, uključujući njeno područje primjene (naročito ograničenja vezana uz brzinu, teret i snagu) i uvjete (naročito eksplozivnu okolinu i utjecaj na elemente),

– projekt i proizvodne crteže ili dijagrame,

– bitne zahtjeve koji su uzeti u obzir i načine na koji će biti zadovoljeni (npr. primjenjene norme iz članka 5. stavak 3. ovoga Pravilnika)

– rezultate ispitivanja ili proračuna koje obavlja proizvođač ili njegov podugovaratelj,

– kopiju uputa za sastavljanje sigurnosnih komponenta,

– mjere koje se poduzimaju u fazi proizvodnje kako bi se osiguralo da su serijski proizvedene sigurnosne komponente sukladne pregledanoj sigurnosnoj komponenti.

4. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora:

– pregledati tehničku dokumentaciju u svrhu ocjene u kojoj mjeri postiže željene ciljeve,

– pregledati sigurnosnu komponentu kako bi se provjerila njena sukladnost s tehničkom dokumentacijom,

– obaviti, ili su obavljene, potrebne provjere i ispitivanja kako bi se provjerilo da li rješenja koja je primijenio proizvođač sigurnosne komponente zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika i time omogućavaju sigurnosnoj komponenti da obavlja svoju funkciju kada je pravilno ugrađena na dizalo.

5. Ako uzorak sigurnosne komponente zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika, tijelo za ocjenu sukladnosti mora podnositelju zahtjeva izdati certifikat o pregledu tipa. Certifikat mora sadržavati naziv i adresu proizvođača sigurnosne komponente, zaključke provjere, uvjete valjanosti certifikata i detalje potrebne za prepoznavanje odobrenog tipa.

Ministarstvo nadležno za gospodarstvo, nadležna inspekcijska tijela, Europska komisija, države članice i druga tijela za ocjenu sukladnosti mogu dobiti kopiju certifikata i na opravdan zahtjev, kopiju tehničke dokumentacije i izvješća o obavljenim pregledima, proračunima i ispitivanjima. Ako tijelo za ocjenu sukladnosti odbije proizvođaču izdati certifikat o pregledu tipa, mora detaljno navesti razloge za to odbijanje. Moraju se utvrditi odredbe za žalbeni postupak.

6. Proizvođač sigurnosne komponente, ili njegov ovlašteni osnovani u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji, mora obavijestiti tijelo za ocjenu sukladnosti o svim, čak i najmanjim izmjenama koje je napravio ili namjerava napraviti na odobrenoj sigurnosnoj komponenti, uključujući nova proširenja ili izmjene koje nisu navedene u izvornoj tehničkoj dokumentaciji navedenoj u stavku 3. točke A. ovoga Dodatka. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora pregledati izmjene i obavijestiti podnositelja zahtjeva je li certifikat o pregledu tipa i dalje valjan[5].

7. Svako tijelo za ocjenu sukladnosti mora ministarstvu nadležnom za gospodarstvo, Komisiji i ostalim državama članicama proslijediti relevantne obavijesti o:

– izdanim certifikatima o pregledu tipa

– povučenim certifikatima o pregledu tipa

Svako tijelo za ocjenu sukladnosti mora drugim tijelima za ocjenu sukladnosti proslijediti podatke o povučenim certifikatima o pregledu tipa.

8. Certifikati o pregledu tipa i dokumentacija i prepiska vezana uz postupke pregleda tipa, moraju biti na hrvatskom jeziku ili na službenom jeziku države u kojoj je tijelo za ocjenu sukladnosti osnovano ili na jeziku koji je tom tijelu prihvatljiv.

9. Proizvođač sigurnosne komponente ili njegov ovlašteni predstavnik osnovani u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji moraju uz tehničku dokumentaciju čuvati kopije certifikata o pregledu tipa i njegove dodatke 10 godina nakon što je proizvedena zadnja sigurnosna komponenta.

Ako proizvođač sigurnosne komponente niti njegov ovlašteni predstavnik nisu osnovani u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji, obvezu čuvanja tehničke dokumentacije preuzima osoba koja stavlja sigurnosne komponente na tržište.

B. Pregled tipa dizala

1. Pregled tipa je postupak kojim tijelo za ocjenu sukladnosti utvrđuje i potvrđuje da uzorak dizala, ili da dizalo za koje se ne predviđaju proširenja ili izmjene, zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika.

2. Zahtjev za pregled tipa mora predati ugraditelj dizala tijelu za ocjenu sukladnosti po svom izboru.

Zahtjev mora sadržavati:

– naziv i adresu ugraditelja dizala,

– pisanu izjavu da isti zahtjev nije predana niti jednom drugom tijelu za ocjenu sukladnosti

– tehničku dokumentaciju,

– obavijesti o mjestu na kojem se uzorak dizala može pregledati. Uzorak dizala koji se daje na pregled mora uključivati krajnje dijelove i mora raditi barem na tri razine (najvišoj, srednjoj i najnižoj).

3. Tehnička dokumentacija mora omogućiti ocjenu sukladnosti dizala s odredbama ovoga Pravilnika i razumijevanje projekta i rada dizala.

Tehnička dokumentacija treba, u mjeri u kojoj je to potrebno radi ocjene sukladnosti sadržavati sljedeće:

– opći opis reprezentativnog uzorka dizala. Tehnička dokumentacija treba jasno ukazivati na sva moguća proširenja uzorka koji se pregledava u odnosu na reprezentativni uzorak sukladno članku 1. stavak 4. ovoga Pravilnika,

– projekt i proizvodne crteže ili dijagrame,

– bitne zahtjeve koji su uzeti u obzir i načine na koje će biti ispunjeni (npr. primjenom norma iz članka 5. stavak 2. ovoga Pravilnika),

– kopiju Izjave o sukladnosti sigurnosnih komponenta koje su korištene u proizvodnji dizala,

– rezultate ispitivanja ili proračuna koje je obavio sam proizvođač ili njegov podugovaratelj,

– kopiju uputa za rukovanje dizalom,

– mjere koje se poduzimaju u fazi ugradnje kako bi se osiguralo da je serijski proizvedeno dizalo sukladno s odredbama ovoga Pravilnika.

4. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora:

– pregledati tehničku dokumentaciju u svrhu ocjene u kojoj mjeri postiže željene ciljeve,

– pregledati uzorak dizala kako bi se provjerilo je li proizveden u skladu s tehničkom dokumentacijom,

– obaviti, ili su obavljene, potrebne provjere i ispitivanja kako bi se provjerilo odgovaraju li rješenja koja je primijenio ugraditelj dizala zahtjevima ovoga Pravilnika i time omogućavaju da dizalo zadovolji propisane zahtjeve.

5. Ako uzorak dizala zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika, tijelo za ocjenu sukladnosti mora izdati certifikat o pregledu tipa. Certifikat mora sadržavati naziv i adresu ugraditelja dizala, zaključke provjere, uvjete valjanosti certifikata i detalje potrebne za prepoznavanje odobrenog tipa.

Ministarstvo nadležno za gospodarstvo, nadležna inspekcijska tijela, Europska komisija, države članice i druga tijela za ocjenu sukladnosti mogu dobiti kopiju certifikata i na opravdan zahtjev kopiju tehničke dokumentacije i izvješća o obavljenim pregledima, proračunima i ispitivanjima. Ako tijelo za ocjenu sukladnosti odbije proizvođaču izdati certifikat o pregledu tipa, mora detaljno navesti razloge za to odbijanje. Moraju se utvrditi odredbe za žalbeni postupak.

6. Ugraditelj dizala mora obavijestiti tijelo za ocjenu sukladnosti o svim, čak i najmanjim, izmjenama koje je napravio ili namjerava napraviti na odobrenom dizalu, uključujući nova proširenja ili varijante koje nisu navedene u izvornoj tehničkoj dokumentaciji navedenoj u stavku 3. točke B. ovoga Dodatka. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora pregledati izmjene i obavijestiti podnositelja zahtjeva je li certifikat o pregledu tipa i dalje valjan[6].

7. Svako tijelo za ocjenu sukladnosti mora ministarstvu nadležnom za gospodarstvo, Komisiji i drugim državama članicama proslijediti relevantne obavijesti o:

– izdanim certifikatima o pregledu tipa

– povučenim certifikatima o pregledu tipa.

Svako tijelo za ocjenu sukladnosti također mora drugim tijelima za ocjenu sukladnosti proslijediti relevantne podatke o povučenim certifikatima.

8. Certifikati o pregledu tipa, te dokumentacija i prepiska vezana uz postupke pregleda tipa moraju biti na hrvatskom jeziku ili na službenom jeziku države u kojoj je tijelo za ocjenu sukladnosti registrirano ili na jeziku koji je tom tijelu prihvatljiv.

9. Ugraditelj dizala mora, uz tehničku dokumentaciju, čuvati kopije certifikata o pregledu tipa i njegove dodatke najmanje 10 godina nakon što je proizvedeno zadnje dizalo u skladu s uzorkom dizala.

DODATAK VI

ZAVRŠNA INSPEKCIJA

1. Završna inspekcija je postupak kojim ugraditelj dizala, koji ispunjava obveze iz točke 2. ovoga Dodatka, osigurava i izjavljuje da dizalo koje se stavlja na tržište i u uporabu zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika. Ugraditelj dizala stavlja oznaku sukladnosti u kabinu svakog dizala i sastavlja Izjavu o sukladnosti.

2. Ugraditelj dizala poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurao da je dizalo koje se stavlja na tržište u skladu s uzorkom dizala koji je opisan u certifikatu o pregledu tipa i da zadovoljava bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve koji se na njega primjenjuju.

3. Ugraditelj dizala čuva kopiju Izjave o sukladnosti i certifikat o završnoj inspekciji, koji se navodi u točki 6. ovoga Dodatka, 10 godina od dana kada je dizalo stavljeno na tržište.

4. Tijelo za ocjenu sukladnosti, koje je odabrao ugraditelj dizala, provodi ili je provelo završnu inspekciju prije stavljanja na tržište i u uporabu. Moraju se obaviti odgovarajuća ispitivanja i provjere određene primjenjenim normama iz članka 5. stavak 2. ovoga Pravilnika ili se moraju provesti jednako vrijedna ispitivanja, kako bi se osigurala sukladnost dizala sa zahtjevima ovoga Pravilnika.

Provjere i ispitivanja posebno obuhvaćaju:

a) pregled dokumentacije radi provjere da je dizalo u skladu s reprezentativnim uzorkom dizala, odobrenim u skladu s točkom B. Dodatka V ovoga Pravilnika,

b) – rad dizala, kako praznog dizala tako i s maksimalnim opterećenjem kako bi se osigurala pravilna ugradnja i rad sigurnosnih uređaja (krajnje sklopke, zabrave, itd.)

– rad dizala, kako s maksimalnim opterećenjem tako i praznog dizala kako bi se osigurao pravilan rad sigurnosnih uređaja u slučaju nestanka napajanja,

– statičko ispitivanje s opterećenjem jednakim 1,25 nazivne nosivosti.

Nazivna nosivost je navedena u točki 5. Dodatka I ovoga Pravilnika.

Nakon tih ispitivanja, tijelo za ocjenu sukladnosti provjerava da nije došlo do iskrivljenja ili kvara koji bi mogli ugroziti uporabu dizala.

5. Tijelu za ocjenu sukladnosti moraju biti dostavljeni sljedeći dokumenti:

– nacrti cijelog dizala,

– nacrti i dijagrami potrebni za završnu inspekciju, posebno sheme upravljačkih krugova,

– kopiju upute za uporabu navedene u točki 6.2 Dodatka I ovoga Pravilnika.

Tijelo za ocjenu sukladnosti ne mora tražiti detaljne nacrte ili precizne podatke koji nisu potrebni za provjeru sukladnosti dizala koje se stavlja na tržište s uzorkom dizala opisanim u izjavi o pregledu tipa.

6. Ako dizalo zadovoljava odredbe ovoga Pravilnika, tijelo za ocjenu sukladnosti pričvršćuje, ili je dalo pričvrstiti, svoj identifikacijski broj pored oznake sukladnosti u skladu s Dodatkom III ovoga Pravilnika i sastavlja certifikat o završnoj inspekciji u kojem se navode provedene provjere i ispitivanja.

Tijelo za ocjenu sukladnosti u knjigu održavanja dizala upisuje odgovarajuće podatke određene u točki 6.2 Dodatka I ovoga Pravilnika.

Ako tijelo za ocjenu sukladnosti odbije izdati certifikat o završnoj inspekciji mora podrobno navesti razloge za to odbijanje i predložiti načine s kojima se prihvatljivost može postići. Ako ugraditelj dizala ponovno podnese zahtjev za završnu inspekciju, mora zahtjev podnijeti istom tijelu za ocjenu sukladnosti.

7. Certifikat o završnoj inspekciji sastavlja se na hrvatskom jeziku, dokumentacija i prepiska vezani uz postupak inspekcije sastavljaju se na hrvatskom jeziku ili na službenom jeziku države u kojoj je tijelo za ocjenu sukladnosti registrirano ili na jeziku koji je tom tijelu prihvatljiv.

DODATAK VII

MINIMALNI KRITERIJI KOJE JE POTREBNO ZADOVOLJITI PRI OVLAŠĆIVANJU TIJELA ZA OCJENU SUKLADNOSTI

1. Tijelo, odgovorna osoba i osoblje odgovorno za obavljanje poslova ovjere ne mogu biti projektant, izrađivač, dobavljač ili proizvođač sigurnosnih komponenta ili ugraditelj dizala nad kojima tijela obavljaju propisane postupke ocjene sukladnosti, niti ovlašteni predstavnik bilo koje od tih stranaka. Osim toga, tijelo, odgovorna osoba i osoblje odgovorno za nadzor sustava osiguravanja kvalitete navedenih u člancima 8. i 9. ovoga Pravilnika ne mogu biti projektant, izrađivač, dobavljač ili proizvođač sigurnosnih komponenta ili ugraditelj dizala nad kojima oni vrše inspekciju, niti ovlašteni predstavnik bilo koje od tih strana. Ne mogu sudjelovati u projektiranju, izgradnji, marketingu ili održavanju sigurnosnih komponenta ili ugradnji dizala niti izravno niti kao ovlašteni predstavnici. To ne isključuje mogućnost razmjena tehničkih obavijesti između proizvođača sigurnosnih komponenta ili ugraditelja dizala i tijela za ocjenu sukladnosti.

2. Tijelo i njegovo osoblje moraju provoditi postupke inspekcije ili nadzora s najvećim stupnjem profesionalnosti i stručne osposobljenosti te ne smiju biti pod pritiskom ili utjecajem, posebno ne financijskim, od strane osoba ili grupa u čijem su interesu rezultati inspekcije, a što bi moglo utjecati na njihov sud ili rezultate inspekcije.

3. Tijelo mora raspolagati potrebnim osobljem i posjedovati potrebne prostore kako bi bilo u mogućnosti pravilno izvršiti zadatke tehničke i administrativne prirode vezano za provjere i nadzor te također mora imati pristup opremi potrebnoj za provedbu posebnih ovjera.

4. Osoblje odgovorno za inspekciju mora imati sljedeće:

– odgovarajuće stručno i profesionalno obrazovanje,

– zadovoljavajuće poznavanje zahtjeva za ispitivanje koja provodi te iskustvo na tom području,

– sposobnost potrebnu za izdavanje certifikata, zapisa i izvještaja koji pokazuju da je provjera provedena.

5. Nepristranost osoblja zaduženog za inspekciju mora biti zajamčena. Njihova naknada ne smije ovisiti o broju provedenih pregleda, a niti o dobivenim rezultatima.

6. Tijelo mora sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti osim ako njegovu odgovornost ne preuzme država u skladu s nacionalnim propisima ili ako sama država nije izravno odgovorna za ispitivanja.

7. Osoblje tijela mora poštivati tajnost informacija koje dobije prilikom izvršavanja zadataka (osim prema nadležnim administrativnim tijelima države u kojoj se odvijaju njihove aktivnosti) u okviru ovog Pravilnika ili bilo kojeg propisa koje mu omogućuje djelovanje.

DODATAK VIII

OSIGURAVANJE KVALITETE PROIZVODA (modul E)

1. Osiguravanje kvalitete proizvoda je postupak kojim proizvođač sigurnosne komponente koji ispunjava obveze iz točke 2. ovoga Dodatka osigurava i izjavljuje da su sigurnosne komponente sukladne s tipom opisanim u certifikatu o pregledu tipa i zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika koji se na njih primjenjuju, te osigurava i izjavljuje da će sigurnosna komponenta omogućiti da dizalo, u koje je pravilno ugrađena, zadovolji odredbe ovoga Pravilnika.

Proizvođač sigurnosne komponente ili njegov ovlašteni predstavnik osnovan u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji, mora pričvrstiti oznaku sukladnosti na svaku sigurnosnu komponentu i sastaviti Izjavu o sukladnosti. Uz oznaku sukladnosti mora se nalaziti i identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti odgovornog za nadzor prema točki 4. ovoga Dodatka.

2. Proizvođač mora primijeniti odobreni sustav osiguravanja kvalitete za završnu inspekciju sigurnosne komponente i ispitivanje prema točki 3. ovoga Dodatka i mora biti podvrgnut nadzoru kako je određeno u točki 4. ovoga Dodatka.

3. Sustav osiguravanja kvalitete

3.1. Proizvođač sigurnosne komponente mora zatražiti ocjenu svog sustava osiguravanja kvalitete za sigurnosne komponente od tijela za ocjenu sukladnosti po svom izboru.

Zahtjev mora sadržavati:

– sve potrebne obavijesti o sigurnosnim komponentama,

– dokumentaciju sustava osiguravanja kvalitete,

– tehničku dokumentaciju o odobrenim sigurnosnim komponentama i kopiju certifikata o pregledu tipa.

3.2. U sklopu sustava osiguravanja kvalitete, svaka se sigurnosna komponenta mora pregledati i odgovarajuće ispitati kako je određeno u normama iz članka 5. stavak 3. ovoga Pravilnika, ili se moraju provesti jednako vrijedna ispitivanja, kako bi se osigurala sukladnost sa zahtjevima ovoga Pravilnika.

Svi elementi sustava, zahtjevi i odredbe koje je usvojio proizvođač sigurnosnih komponenta moraju se dokumentirati na sustavan i uredan način u obliku pisanih mjera, postupaka i uputa. Ova dokumentacija sustava osiguravanja kvalitete mora osigurati opće razumijevanje programa kvalitete, planova, priručnika i zapisa.

Dokumentacija mora sadržavati odgovarajući opis:

a) ciljeva kvalitete,

b) organizacijsku strukturu, odgovornosti i ovlasti uprave u odnosu na kvalitetu sigurnosnih komponenta,

c) pregleda i ispitivanja koji će se obavljati nakon proizvodnje,

d) način provjere učinkovitog djelovanja sustava osiguravanja kvalitete,

e) zapisa o kvaliteti kao što su inspekcijska izvješća, podaci o ispitivanjima, o umjeravanju, izvješća o osposobljenosti uključenog osoblja, itd.

3.3. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti sustav osiguravanja kvalitete kako bi utvrdilo zadovoljava li zahtjeve navedene u točki 3.2. ovoga Dodatka. Pretpostavlja se sukladnost s tim zahtjevima kod sustava osiguravanja kvalitete koji primjenjuje odgovarajuće usklađene norme[7].

Skupina nezavisnih ocjenitelja mora se sastojati od barem jednog člana s iskustvom u ocjenjivanju dotične tehnologije dizala. Postupak ocjenjivanja mora uključivati pregled proizvodnje sigurnosnih komponenta.

O odluci treba obavijestiti proizvođača sigurnosnih komponenta. Obavijest mora sadržavati zaključke pregleda i obrazloženu odluku o ocjeni.

3.4. Proizvođač sigurnosnih komponenta mora se obvezati na ispunjavanje obveza koje proizlaze iz odobrenog sustava osiguravanja kvalitete i osigurati da se sustav održava na odgovarajući i učinkovit način.

Proizvođač sigurnosnih komponenta ili njegov ovlašteni predstavnik, osnovani u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji, mora obavješćivati tijelo za ocjenu sukladnosti, koje je odobrilo sustav osiguravanja kvalitete, o svim namjerama poboljšavanja sustava osiguravanja kvalitete.

Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti predložene izmjene i odlučiti zadovoljava li još uvijek tako izmijenjen sustav osiguravanja kvalitete zahtjeve navedene u točki 3.2. ovoga Dodatka ili je potrebno novo ocjenjivanje.

O svojoj odluci mora obavijestiti proizvođača. Obavijest mora sadržavati zaključke pregleda i obrazloženu odluku o ocjeni.

4. Nadzor za koji je odgovorno tijelo za ocjenu sukladnosti

4.1. Svrha nadzora je provjeriti ispunjava li proizvođač sigurnosne komponente u potpunosti obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava osiguravanja kvalitete.

4.2. Proizvođač mora dozvoliti tijelu za ocjenu sukladnosti da u svrhu inspekcije ima pristup lokacijama za inspekciju, ispitivanje i skladištenje te mu pružiti sve potrebne obavijesti, posebno:

– dokumentaciju sustava osiguravanja kvalitete,

– tehničku dokumentaciju,

– zapise o kvaliteti kao što su inspekcijska izvješća, podaci o ispitivanjima, o umjeravanju, izvješća o osposobljenosti uključenog osoblja, itd.

4.3. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora periodično obavljati nezavisne ocjene kako bi utvrdilo da proizvođač sigurnosnih komponenta održava i primjenjuje sustav osiguravanja kvalitete i mora osigurati da se izvješće o nezavisnoj ocjeni dostavi proizvođaču sigurnosnih komponenta.

4.4. Dodatno, tijelo za ocjenu sukladnosti može nenajavljeno provesti nadzor kod proizvođača sigurnosnih komponenta.

Kod takvog nadzora, tijelo za ocjenu sukladnosti može provesti ispitivanja sustava, ili je provedeno, u cilju provjere djelotvorne primjene sustava osiguravanja kvalitete ako je potrebno; mora proizvođaču sigurnosnih komponenta dati izvješće o nadzoru i, ako je provedeno ispitivanje, izvješće o ispitivanju.

5. Proizvođač mora, u razdoblju od 10 godina nakon što je proizvedena posljednja sigurnosna komponenta, čuvati i dati državnim tijelima na uvid:

– dokumentaciju navedenu u alineji 3. stavka 2. točke 3.1. ovoga Dodatka,

– dokumentaciju o poboljšavanju sustava kvalitete navedenu u stavku 2. točke 3.4. ovoga Dodatka,

– odluke i izvješća tijela za ocjenu sukladnosti navedena u zadnjem stavku točke 3.4., u točki 4.3. i 4.4.ovoga Dodatka.

6. Svako tijelo za ocjenu sukladnosti mora proslijediti ostalim tijelima za ocjenu sukladnosti relevantne obavijesti o izdanim i povučenim odobrenjima sustava osiguravanja kvalitete.

DODATAK IX

POTPUNO OSIGURAVANJE KVALITETE
(modul H)

1. Potpuno osiguravanje kvalitete je postupak kojim proizvođač sigurnosnih komponenta, koji ispunjava obveze iz točke 2. ovoga Dodatka, osigurava i izjavljuje da sigurnosne komponente zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika koji se na njih primjenjuju i da će sigurnosna komponenta omogućiti dizalu u koje je pravilno ugrađena da zadovolji zahtjeve ovoga Pravilnika.

Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik, osnovani u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji, mora na svaku sigurnosnu komponentu pričvrstiti oznaku sukladnosti i sastaviti Izjavu o sukladnosti. Uz oznaku sukladnosti mora se nalaziti i identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti odgovornog za nadzor prema točki 4. ovoga Dodatka.

2. Proizvođač mora primijeniti odobreni sustav osiguravanja kvalitete za projektiranje, proizvodnju i završnu inspekciju sigurnosnih komponenta i ispitivanja prema točki 3. ovoga Dodatka i mora biti podvrgnut nadzoru kako je određeno u točki 4. ovoga Pravilnika.

3. Sustav osiguravanja kvalitete

3.1. Proizvođač mora od tijela za ocjenu sukladnost zatražiti ocjenu svog sustava osiguravanja kvalitete.

Zahtjev mora sadržavati:

– sve potrebne obavijesti o sigurnosnim komponentama,

– dokumentaciju sustava osiguravanja kvalitete.

3.2. Sustav osiguravanja kvalitete mora osigurati sukladnost sigurnosnih komponenta sa zahtjevima ovoga Pravilnika koji se na njih primjenjuje i omogućiti dizalima na koja su pravilno ugrađena da zadovolje te zahtjeve.

Svi elementi sustava, zahtjevi i odredbe koje je usvojio proizvođač sigurnosnih komponenta moraju se dokumentirati na sustavan i uredan način u obliku pisanih mjera, postupaka i uputa. Ova dokumentacija sustava osiguravanja kvalitete mora osigurati razumijevanje programa kvalitete, planova, priručnika i zapisa.

Dokumentacija mora sadržavati odgovarajući opis:

– ciljeva kvalitete i organizacijske strukture, odgovornosti i ovlasti uprave u odnosu na projektiranje i kvalitetu sigurnosnih komponenta,

– tehničke projektne specifikacije, uključujući norme koje će se primijeniti, i ako se norme navedene u članku 5. ovoga Pravilnika neće u potpunosti primijeniti, način kojim će se zadovoljiti bitni zahtjevi ovoga Pravilnika koji se primjenjuju na sigurnosne komponente,

– tehnika kontrole projekta i ovjere projekta, postupaka i sustavnih aktivnosti koje će se koristiti kod projektiranja sigurnosnih komponenta,

– odgovarajućih tehnika proizvodnje, kontrole i osiguravanja kvalitete, postupaka i sustavnih aktivnosti koje će se koristiti,

– pregleda i ispitivanja koji će se provoditi prije, tijekom i nakon proizvodnje i učestalosti kojom će se obavljati,

– zapisa o kvaliteti, kao što su inspekcijska izvješća i podaci o ispitivanjima, o umjeravanju, izvješća o osposobljenosti uključenog osoblja, itd.,

– načine sustavnog praćenja postizanja zahtijevane kvalitete projektiranja i kvalitete proizvoda i učinkovitosti sustava osiguravanja kvalitete.

3.3. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti sustav osiguravanja kvalitete kako bi utvrdilo zadovoljava li zahtjeve navedene u točki 3.2. ovoga Dodatka. Pretpostavlja se sukladnost s tim zahtjevima kod sustava osiguravanja kvalitete koji primjenjuje odgovarajuće norme[8].

Skupina nezavisnih ocjenitelja mora se sastojati od barem jednog člana s iskustvom u ocjenjivanju dotične tehnologije dizala. Postupak ocjenjivanja mora uključivati pregled proizvodnje sigurnosnih komponenta.

O odluci treba obavijestiti proizvođača sigurnosnih komponenta. Obavijest mora sadržavati zaključke pregleda i obrazloženu odluku o ocjeni.

3.4. Proizvođač sigurnosnih komponenta mora jamčiti ispunjavanje obveza koje proizlaze iz odobrenog sustava osiguravanja kvalitete i osigurati da se sustav održava na odgovarajući i učinkovit način.

Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik, osnovani u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji, mora obavješćivati tijelo za ocjenu sukladnosti, koje je odobrilo sustav osiguravanja kvalitete, o svim namjerama poboljšavanja sustava osiguravanja kvalitete.

Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti predložene izmjene i odlučiti zadovoljava li još uvijek tako izmijenjen sustav osiguravanja kvalitete zahtjeve navedene u točki 3.2. ovoga Dodatka ili je potrebno novo ocjenjivanje.

O svojoj odluci mora obavijestiti proizvođača sigurnosne komponente. Obavijest mora sadržavati zaključke pregleda i obrazloženu odluku o ocjeni.

4. Nadzor za koji je odgovorno tijelo za ocjenu sukladnosti

4.1. Svrha nadzora je provjeriti ispunjava li proizvođač sigurnosnih komponenta u potpunosti obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava osiguravanja kvalitete.

4.2. Proizvođač sigurnosnih komponenta mora dozvoliti tijelu za ocjenu sukladnosti da u svrhu inspekcije ima pristup lokacijama za projektiranje, proizvodnju, inspekciju i ispitivanja i skladištenje te mu pružiti sve potrebne obavijesti, posebno:

– dokumentaciju sustava osiguravanja kvalitete,

– zapise o kvaliteti iz dijela sustava osiguravanja kvalitete koji se odnosi na projektiranje, kao što su rezultati analiza, proračuna, ispitivanja, itd.

– zapise o kvaliteti iz dijela sustava osiguravanja kvalitete koji se odnose na proizvodnju kao što su inspekcijska izvješća, podaci o ispitivanjima, o umjeravanjima, izvješća o osposobljenosti uključenog osoblja, itd.

4.3. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora periodično obavljati nezavisne ocjene kako bi utvrdilo da proizvođač sigurnosnih komponenta održava i primjenjuje sustav osiguravanja kvalitete i mora izvješće o nezavisnoj ocjeni dostaviti proizvođaču sigurnosnih komponenta.

4.4. Dodatno, tijelo za ocjenu sukladnosti može nenajavljeno provesti nadzor kod proizvođača sigurnosnih komponenta. Kod takvog nadzora tijelo za ocjenu sukladnosti može provesti ispitivanja sustava, ili je provedeno, u cilju provjere djelotvorne primjene sustava osiguravanja kvalitete ako je potrebno; mora proizvođaču sigurnosnih komponenta dati izvješće o nadzoru i, ako je provedeno ispitivanje, izvješće o ispitivanju.

5. Proizvođač sigurnosnih komponenta ili njegov ovlašteni predstavnik osnovani u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji mora u razdoblju od 10 godina nakon što je proizvedena posljednja sigurnosna komponenta čuvati i dati državnim tijelima na uvid:

– dokumentaciju navedenu u alineji 2. stavka 2. točke 3.1. ovoga Dodatka,

– dokumentaciju o poboljšavanju sustava kvalitete navedenu u stavku 2. točke 3.4. ovoga Dodatka,

– odluke i izvješća tijela za ocjenu sukladnosti navedena u zadnjem stavku točke 3.4., u točki 4.3. i 4.4. ovoga Dodatka.

Ako proizvođač sigurnosnih komponenta niti njegov ovlašteni predstavnik nisu osnovani u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji, osoba koja stavlja sigurnosne komponente na tržište odgovorna je za čuvanje tehničke dokumentacije.

6. Svako tijelo za ocjenu sukladnosti mora proslijediti ostalim tijelima za ocjenu sukladnosti relevantne obavijesti o izdanim i povučenim odobrenjima sustava osiguravanja kvalitete.

7. Dokumentacija i prepiska koja se odnosi na postupke potpunog osiguravanja kvalitete mora se sastaviti na hrvatskom jeziku ili na službenim jezicima države u kojoj je tijelo za ocjenu sukladnosti registrirano ili na jeziku koji je tijelu prihvatljiv.

DODATAK X

POJEDINAČNA OVJERA (modul G)

1. Pojedinačna ovjera je postupak kojim ugraditelj dizala osigurava i izjavljuje da je dizalo koje je stavljeno na tržište i u uporabu i koje je dobilo certifikat o sukladnosti naveden u točki 4. ovoga Dodatka, sukladno sa zahtjevima ovoga Pravilnika. Ugraditelj dizala mora pričvrstiti oznaku sukladnosti u kabini dizala i sastaviti Izjavu o sukladnosti.

2. Ugraditelj dizala podnosi zahtjev za pojedinačnu ovjeru tijelu za ocjenu sukladnosti po svom izboru.

Zahtjev sadrži:

– naziv i adresu ugraditelja dizala i mjesto na kojem je dizalo ugrađeno,

– pisanu izjavu da slična prijava nije podnesena nekom drugom tijelu za ocjenu sukladnosti

– tehničku dokumentaciju.

3. Svrha tehničke dokumentacija je omogućiti ocjenu sukladnosti dizala sa zahtjevima ovoga Pravilnika i omogućiti razumijevanje projekta, načina na koji je dizalo ugrađeno i rada dizala.

U svrhu ocjene sukladnosti, tehnička dokumentacija sadrži sljedeće:

– opći opis dizala,

– projektne i proizvodne nacrte i dijagrame,

– bitne zahtjeve i prihvaćena rješenja s kojima su zadovoljeni (npr. normama iz članka 5. stavak 2. ovoga Pravilnika),

– rezultate ispitivanja i proračuna koje je proveo ugraditelj dizala ili njegov podugovaratelj,

– kopiju uputa za uporabu dizala,

– kopije certifikata o pregledu tipa sigurnosnih komponenta koje su korištene.

4. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora pregledati tehničku dokumentaciju i dizalo i obaviti odgovarajuća ispitivanja kako je navedeno u normama iz članka 5. stavak 2. ovoga Pravilnika ili jednako vrijedna ispitivanja, kako bi se osigurala sukladnost dizala sa zahtjevima ovoga Pravilnika.

Ako dizalo zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika, tijelo za ocjenu sukladnosti stavlja, ili zatraži stavljanje, identifikacijskog broja pored oznake sukladnosti u skladu s Dodatkom III ovoga Pravilnika i sastavlja certifikat o sukladnosti prema provedenim ispitivanjima.

Tijelo za ocjenu sukladnosti u knjigu održavanja dizala upisuje podatke određene u točki 6.2 Dodatka I ovoga Pravilnika

Ako tijelo za ocjenu sukladnosti odbije izdati certifikat o sukladnosti, mora detaljno obrazložiti razloge tog odbijanja i naznačiti kako se sukladnost može postići. Kada ugraditelj dizala ponovno zatraži ovjeru, mora se prijaviti istom tijelu za ocjenu sukladnosti.

5. Certifikat o sukladnosti, te dokumentacija i prepiska koja se odnosi na postupke pojedinačne ovjere mora se izraditi na hrvatskom jeziku ili na službenom jeziku države u kojoj se je osnovano tijelo za ocjenu sukladnosti ili na jeziku koji je tijelu prihvatljiv.

6. Ugraditelj dizala uz tehničku dokumentaciju čuva kopiju certifikata o sukladnosti 10 godina od datuma kada je dizalo stavljeno na tržište.

DODATAK XI

SUKLADNOST S TIPOM UZ SLUČAJNE PROVJERE (modul C)

1. Sukladnost s tipom je postupak pri kojem proizvođač sigurnosnih komponenta ili njegov ovlašteni predstavnik osnovani u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji osigurava i izjavljuje da su sigurnosne komponente sukladne s tipom opisanim u certifikatu o pregledu tipa, da zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika koji se na njih primjenjuju i omogućavaju svakom dizalu na koja su pravilno ugrađene da zadovolji bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve ovoga Pravilnika.

Proizvođač sigurnosnih komponenta ili njegov ovlašteni predstavnik osnovani u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji mora staviti oznaku sukladnosti na svaku sigurnosnu komponentu i sastaviti Izjavu o sukladnosti.

2. Proizvođač sigurnosnih komponenta mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurao da proces proizvodnje osigurava sukladnost proizvedenih sigurnosnih komponenta s tipom opisanim u certifikatu o pregledu tipa i sa zahtjevima ovoga Pravilnika koji se na njih primjenjuje.

3. Proizvođač sigurnosnih komponenta ili njegov ovlašteni predstavnik osnovani u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji moraju čuvati kopiju Izjave o sukladnosti 10 godina nakon proizvedene posljednje sigurnosne komponente.

Ako niti proizvođač sigurnosnih komponenta niti njegov ovlašteni predstavnik nisu osnovani u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji, osoba koja stavlja sigurnosne komponente na tržište je odgovorna za čuvanje tehničke dokumentacije.

4. Tijelo za ocjenu sukladnosti koje odabire proizvođač, mora obaviti, ili su obavljene, provjere sigurnosnih komponenta u slučajnim vremenskim razdobljima. Prikladan uzorak dovršenih sigurnosnih komponenta, koji je na mjestu proizvodnje uzelo tijelo za ocjenu sukladnosti, mora se pregledati i provesti odgovarajuća ispitivanja prema normama iz članka 5. stavak 3. ovoga Pravilnika, ili se moraju obaviti jednako vrijedna ispitivanja, kako bi se provjerila sukladnost proizvodnje sa zahtjevima ovoga Pravilnika. U slučajevima kada jedna ili više provjeravanih sigurnosnih komponenta nisu sukladne, tijelo za ocjenu sukladnosti mora poduzeti odgovarajuće mjere.

Točke koje treba uzeti u obzir kod provjere sigurnosnih komponenta definirat će se zajedničkim sporazumom između svih tijela za ocjenu sukladnosti odgovornih za taj postupak, uzimajući u obzir osnovna obilježja sigurnosnih komponenta određena u Dodatku IV ovoga Pravilnika.

Na odgovornost tijela za ocjenu sukladnosti proizvođač mora pričvrstiti identifikacijski broj tog tijela tijekom proizvodnje.

5. Dokumentacija i prepiska koja se odnosi na postupke provjere u slučajnim vremenskim razdobljima navedena u točki 4. ovoga Dodatka mora se izraditi na hrvatskom jeziku ili na službenom jeziku države u kojoj je osnovano tijelo za ocjenu sukladnosti ili na jeziku koji je tijelu prihvatljiv.

DODATAK XII

OSIGURAVANJE KVALITETE PROIZVODA ZA DIZALA (modul E)

1. Osiguravanje kvalitete proizvoda je postupak pri kojem ugraditelj dizala koji ispunjava obveze iz točke 2. ovoga Dodatka osigurava i izjavljuje da su ugrađena dizala sukladna s tipom opisanim u certifikatu o pregledu tipa i zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika koji se na njih primjenjuju.

Ugraditelj dizala mora pričvrstiti oznaku sukladnosti na svako dizalo i sastaviti Izjavu o sukladnosti. Uz oznaku sukladnosti mora se nalaziti identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti odgovornog za nadzor kako je navedeno u točki 4. ovoga Dodatka.

2. Ugraditelj dizala mora primijeniti odobreni sustav osiguravanja kvalitete za završnu inspekciju dizala i ispitivanja kako je navedeno u točki 3. ovoga Dodatka i mora biti podvrgnut nadzoru kako je navedeno u točki 4. ovoga Dodatka.

3. Sustav osiguravanja kvalitete

3.1. Ugraditelj dizala mora zatražiti ocjenu sustava osiguravanja kvalitete za dizala od tijela za ocjenu sukladnosti po svom izboru.

Zahtjev mora sadržavati:

– sve potrebne obavijesti o dizalu

– dokumentaciju sustava osiguravanja kvalitete

– tehničku dokumentaciju o odobrenom dizalu i kopiju certifikata o pregledu tipa.

3.2. U sklopu sustava osiguravanja kvalitete svako se dizalo mora pregledati i moraju se obaviti odgovarajuća ispitivanja navedena u normama iz članka 5. stavak 2. ovoga Pravilnika ili jednako vrijedna ispitivanja, kako bi se osigurala sukladnost dizala s odgovarajućim zahtjevima ovoga Pravilnika.

Svi elementi sustava, zahtjevi i odredbe koje je usvojio ugraditelj dizala moraju se dokumentirati na sustavan i uredan način u obliku pisanih mjera, postupaka i uputa. Ova dokumentacija sustava osiguravanja kvalitete mora osigurati razumijevanje programa kvalitete, planova, priručnika i zapisa.

Dokumentacija mora sadržavati odgovarajući opis:

a) ciljeva kvalitete,

b) organizacijske strukture, odgovornosti i ovlasti uprave u odnosu na kvalitetu dizala,

c) pregleda i ispitivanja koji će se obavljati prije stavljanja na tržište i u uporabu, uključujući barem ispitivanja određena u točki 4. b. Dodatka VI ovoga Pravilnika,

d) način provjere učinkovitosti djelovanja sustava osiguravanja kvalitete,

e) zapisa o kvaliteti kao što su inspekcijska izvješća, podaci o ispitivanjima, o umjeravanju, izvješća o osposobljenosti uključenog osoblja, itd.

3.3. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti sustav osiguravanja kvalitete kako bi odredilo zadovoljava li zahtjeve navede u točki 3.2. ovoga Dodatka. Pretpostavlja se sukladnost s tim zahtjevima kod sustava osiguravanja kvalitete koji primjenjuje odgovarajuće norme[9].

Skupina nezavisnih ocjenitelja mora se sastojati od barem jednog člana s iskustvom u ocjenjivanju dotične tehnologije dizala. Postupak ocjenjivanja mora uključivati pregled proizvodnje kod ugraditelja dizala i pregled na mjestu ugradnje dizala.

O odluci treba obavijestiti ugraditelja dizala. Obavijest mora sadržavati zaključke pregleda i obrazloženu odluku o ocjeni.

3.4. Ugraditelj dizala mora jamčiti ispunjavanje obveza koje proizlaze iz odobrenog sustava osiguravanja kvalitete i osigurati da se održava na odgovarajući i učinkovit način.

Ugraditelj dizala mora tijelo za ocjenu sukladnosti koje je odobrilo sustav osiguravanja kvalitete obavješćivati o svim planiranim poboljšanjima sustava osiguravanja kvalitete.

Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti predložene izmjene i odlučiti zadovoljava li još uvijek tako izmjenjen sustav osiguravanja kvalitete zahtjeve navedene u točki 3.2. ovoga Dodatka ili je potrebno novo ocjenjivanje.

O svojoj odluci mora obavijestiti ugraditelja dizala. Obavijest mora sadržavati zaključke pregleda i obrazloženu odluku o ocjeni.

4. Nadzor za koji je odgovorno tijelo za ocjenu sukladnosti

4.1. Svrha nadzora je provjeriti ispunjava li ugraditelj dizala u potpunosti obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava osiguravanja kvalitete.

4.2. Ugraditelj dizala mora dozvoliti tijelu za ocjenu sukladnosti da u svrhu inspekcije ima pristup lokacijama za inspekciju i ispitivanje te mu pružiti sve potrebne obavijesti, posebno:

– dokumentaciju sustava osiguravanja kvalitete

– tehničku dokumentaciju

– zapise o kvaliteti kao što su inspekcijska izvješća, podaci o ispitivanjima, o umjeravanjima, izvješća o osposobljenosti uključenog osoblja, itd.

4.3. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora periodično obavljati nezavisne ocjene kako bi utvrdilo da ugraditelj dizala održava i primjenjuje sustav osiguravanja kvalitete i mora izvješće o nezavisnoj ocjeni dostaviti ugraditelju dizala.

4.4. Dodatno, tijelo za ocjenu sukladnosti može nenajavljeno provesti nadzor kod ugraditelja dizala.

Kod takvog nadzora, tijelo za ocjenu sukladnosti može provesti ispitivanja, ili je provedeno, u cilju provjere djelotvorne primjene sustava osiguravanja kvalitete ako je potrebno; mora ugraditelju dizala dati izvješće o nadzoru i ako je provedeno ispitivanje, izvješće o ispitivanju.

5. Ugraditelj dizala mora, u razdoblju od 10 godina nakon što je proizvedeno posljednje dizalo, čuvati i dati državnim tijelima na uvid:

– dokumentaciju navedenu u alineji 3. stavka 2. točke 3.1. ovoga Dodatka,

– dokumentaciju o poboljšavanju sustava kvalitete navedenu u stavku 2. točke 3.4. ovoga Dodatka,

– odluke i izvješća tijela za ocjenu sukladnosti navedena u zadnjem stavku točke 3.4., u točki 4.3. i 4.4.ovoga Dodatka.

6. Svako tijelo za ocjenu sukladnosti mora proslijediti ostalim tijelima za ocjenu sukladnosti relevantne obavijesti o izdanim i povučenim odobrenjima sustava osiguravanja kvalitete.

DODATAK XIII

POTPUNO OSIGURAVANJE KVALITETE DIZALA (modul H)

1. Potpuno osiguravanje kvalitete je postupak kojim ugraditelj dizala, koji ispunjava obveze iz točke 2. ovoga Dodatka osigurava i izjavljuje da dizala zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika koji se na njih primjenjuju.

Ugraditelj dizala mora na svako dizalo pričvrstiti oznaku sukladnosti i sastaviti Izjavu o sukladnosti. Uz oznaku sukladnosti mora se nalaziti i identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti odgovornog za nadzor prema točki 4. ovoga Dodatka.

2. Ugraditelj dizala mora provoditi odobreni sustav osiguravanja kvalitete za projektiranje, proizvodnju, sastavljanje, ugradnju i završnu inspekciju dizala i ispitivanja kako je određeno u točki 3. ovoga Dodatka i mora biti podvrgnut nadzoru kako je određeno u točki 4. ovoga Dodatka.

3. Sustav osiguravanja kvalitete

3.1. Ugraditelj dizala mora od tijela za ocjenu sukladnosti zatražiti ocjenu svog sustava osiguravanja kvalitete.

Zahtjev mora sadržavati:

– sve potrebne obavijesti o dizalima, osobito obavijesti koje omogućavaju razumijevanje odnosa između projekta i rada dizala te sukladnosti koja se ocjenjuje prema zahtjevima ovoga Pravilnika,

– dokumentaciju sustava osiguravanja kvalitete.

3.2. Sustav osiguravanja kvalitete mora osigurati sukladnost dizala sa zahtjevima ovoga Pravilnika koji se na njih primjenjuju.

Svi elementi sustava, zahtjevi i odredbe koje je usvojio ugraditelj dizala moraju se dokumentirati na sustavan i uredan način u obliku pisanih mjera, postupaka i uputa. Ova dokumentacija sustava osiguravanja kvalitete mora osigurati razumijevanje postupaka kao što su programi, planovi, priručnici i zapisi kvalitete.

Dokumentacija mora posebno sadržavati odgovarajući opis:

– ciljeva kvalitete i organizacijske strukture, odgovornosti i ovlasti uprave u odnosu na projekt i kvalitetu dizala,

– tehničke projektne specifikacije, uključujući norme koje će se primijeniti, i ako se norme navedene u članku 5. stavak 2. ovoga Pravilnika ne mogu u potpunosti primijeniti, način kojim će se zadovoljiti bitni zahtjevi ovoga Pravilnika koji se primjenjuju na dizala,

– tehnika kontrole projekta i ovjere projekta, postupaka i sustavnih aktivnosti koje će se koristiti kod projektiranja dizala,

– pregleda i ispitivanja koji će se provoditi kod prihvaćanja materijala, komponenta i podsklopova,

– tehnika sastavljanja, ugradnje i kontrole kvalitete, postupaka i sustavnih aktivnosti koje će se koristiti,

– pregleda i ispitivanja koji će se provoditi prije (inspekcija uvjeta ugradnje: vozno okno, strojarnica, itd.), tijekom i nakon ugradnje (uključujući najmanje ispitivanja propisana u točki 4.b. Dodatka VI ovoga Pravilnika),

– zapise o kvaliteti, kao što su inspekcijska izvješća i podaci o ispitivanjima, o umjeravanju, izvješća o osposobljenosti uključenog osoblja, itd.,

– načine sustavnog praćenja postizanja zahtijevane kvalitete projektiranja i ugradnje i učinkovitosti sustava osiguravanja kvalitete.

3.3. Inspekcija projekta

Ako projekt nije u potpunosti u skladu s usklađenim normama, tijelo za ocjenu sukladnosti mora provjeriti zadovoljava li projekt zahtjeve ovoga Pravilnika i ako da, izdati ugraditelju dizala certifikat o pregledu projekta, navodeći ograničenja valjanosti certifikata i dati pojedinosti potrebne za prepoznavanje odobrenog projekta.

3.4. Ocjena sustava osiguravanja kvalitete

Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti sustav osiguravanja kvalitete kako bi utvrdilo zadovoljava li zahtjeve navedene u točki 3.2. ovoga Dodatka. Pretpostavlja se sukladnost s tim zahtjevima za sustave osiguravanja kvalitete koji primjenjuju odgovarajuće norme[10].

Skupina nezavisnih ocjenitelja mora se sastojati od barem jednog člana s iskustvom u ocjenjivanju dotične tehnologije dizala. Postupak ocjenjivanja mora uključivati provjeru proizvodnje kod ugraditelja dizala i provjeru na mjestu ugradnje dizala.

O odluci treba obavijestiti ugraditelja dizala. Obavijest mora sadržavati zaključke pregleda i obrazloženu odluku o ocjeni.

3.5. Ugraditelj dizala mora se obvezati na ispunjavanje obveza koje proizlaze iz odobrenog sustava osiguravanja kvalitete i osigurati da se održava na odgovarajući i učinkovit način.

Ugraditelj dizala mora obavješćivati tijelo za ocjenu sukladnosti, koje je odobrilo sustav osiguravanja kvalitete, o svim namjerama poboljšavanja sustava osiguravanja kvalitete.

Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti predložene izmjene i odlučiti zadovoljava li još uvijek tako izmijenjen sustav osiguravanja kvalitete zahtjeve određene u točki 3.2. ovoga Dodatka, ili je potrebno novo ocjenjivanje.

O svojoj odluci mora obavijestiti ugraditelja dizala. Obavijest mora sadržavati zaključke pregleda i obrazloženu odluku o ocjeni.

4. Nadzor za koji je odgovorno tijelo za ocjenu sukladnosti

4.1. Svrha nadzora je provjeriti ispunjava li ugraditelj dizala u potpunosti obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava osiguravanja kvalitete.

4.2. Ugraditelj dizala mora dozvoliti tijelu za ocjenu sukladnosti da u svrhu inspekcije ima pristup lokacijama za projektiranje, proizvodnju, sastavljanje, ugradnju, inspekciju, ispitivanja i skladištenje te mu pružiti sve potrebne obavijesti, posebno:

– dokumentaciju sustava osiguravanja kvalitete,

– zapise o kvaliteti iz dijela sustava osiguravanja kvalitete koji se odnosi na projektiranje, kao što su rezultati analiza, proračuna, ispitivanja, itd.

– zapise o kvaliteti iz dijela sustava osiguravanja kvalitete koji se odnosi na prihvatljivost nabavka i ugradnje, kao što su inspekcijska izvješća, podaci o ispitivanjima, o umjeravanju, izvješća o osposobljenosti uključenog osoblja, itd.

4.3. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora periodično obavljati nezavisne ocjene kako bi utvrdilo da ugraditelj dizala održava i primjenjuje sustav osiguravanja kvalitete i mora izvješće o nezavisnoj ocjeni dostaviti ugraditelju dizala.

4.4. Dodatno, tijelo za ocjenu sukladnosti može nenajavljeno provesti nadzor kod ugraditelja dizala ili na mjestu sastavljanja dizala. Kod takvog nadzora, tijelo za ocjenu sukladnosti može provesti ispitivanja, ili je provedeno, u cilju provjere djelotvorne provedbe sustava osiguravanja kvalitete ako je potrebno; mora ugraditelju dizala dati izvješće o nadzoru i ako je provedeno ispitivanje, izvješće o ispitivanju.

5. Ugraditelj dizala mora, u razdoblju od 10 godina nakon što je dizalo stavljeno na tržište čuvati i dati državnim tijelima na uvid:

– dokumentaciju navedenu u alineji 2. stavka 2. točke 3.1. ovoga Dodatka,

– dokumentaciju o poboljšavanju sustava kvalitete navedenu u stavku 2. točke 3.5. ovoga Dodatka

– odluke i izvješća tijela za ocjenu sukladnosti navedena u zadnjem stavku točke 3.5., u točki 4.3. i 4.4.ovoga Dodatka.

Kada ugraditelj nije osnovan u Republici Hrvatskoj ili u Europskoj uniji tu obvezu preuzima tijelo za ocjenu sukladnosti.

6. Svako tijelo za ocjenu sukladnosti mora proslijediti ostalim tijelima za ocjenu sukladnosti relevantne obavijesti o izdanim i povučenim odobrenjima sustava osiguravanja kvalitete.

7. Dokumentacija i prepiska koja se odnosi na postupke potpunog osiguravanja kvalitete mora se sastaviti na hrvatskom jeziku ili na službenim jezicima države u kojoj je tijelo za ocjenu sukladnosti osnovano ili na jeziku koji je tijelu prihvatljiv.

DODATAK XIV

OSIGURAVANJE KVALITETE PROIZVODNJE (modul D)

1. Osiguravanje kvalitete proizvodnje je postupak pri kojem ugraditelj dizala koji ispunjava obveze iz točke 2. ovoga Dodatka osigurava i izjavljuje da dizala zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika koji se na njih primjenjuju.

Ugraditelj dizala mora pričvrstiti oznaku sukladnosti na svako dizalo i sastaviti pisanu Izjavu o sukladnosti. Uz oznaku sukladnosti mora se nalaziti identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti odgovornog za nadzor kako je određeno u točki 4. ovoga Dodatka.

2. Ugraditelj dizala mora provoditi odobreni sustav osiguravanja kvalitete za proizvodnju, ugradnju i završnu inspekciju dizala i ispitivanje kako je navedeno u točki 3. i podložan je nadzoru kako je određeno u točki 4. ovoga Dodatka.

3. Sustav osiguravanja kvalitete

3.1. Ugraditelj dizala mora zatražiti ocjenu sustava osiguravanja kvalitete od tijela za ocjenu sukladnosti po svom izboru.

Zahtjev mora sadržavati:

– sve potrebne obavijesti o dizalima

– dokumentaciju sustava osiguravanja kvalitete

– tehničku dokumentaciju odobrenog tipa i kopiju certifikata o pregledu tipa.

3.2. Sustav osiguravanja kvalitete mora osigurati da dizala zadovoljavaju zahtjeve Pravilnika koji se na njih primjenjuju.

Svi elementi sustava, zahtjevi i odredbe koje je usvojio ugraditelj dizala moraju se dokumentirati na sustavan i uredan način u obliku pisanih načela, postupaka i uputa. Ova dokumentacija sustava osiguravanja kvalitete mora osigurati dosljedno tumačenje programa, planova, priručnika i zapisa kvalitete.

Dokumentacija mora posebno sadržavati odgovarajući opis:

– ciljeva kvalitete i organizacijske strukture, odgovornosti i ovlasti uprave u odnosu na kvalitetu dizala,

– tehnika proizvodnje, upravljanja kvalitetom i osiguravanja kvalitete, postupaka i sustavnih aktivnosti koje će se primjenjivati,

– pregleda i ispitivanja koji će se provoditi prije, tijekom i nakon ugradnje[11],

– zapisa o kvaliteti, kao što su inspekcijska izvješća i podaci o ispitivanjima, o umjeravanjima, izvješća o osposobljenosti uključenog osoblja, itd.,

– načine sustavnog praćenja postizanja zahtijevane kvalitete dizala i učinkovitosti sustava osiguravanja kvalitete.

3.3. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti sustav osiguravanja kvalitete kako bi odredilo zadovoljava li zahtjeve određene u točki 3.2. ovoga Dodatka. Pretpostavlja se sukladnost s tim zahtjevima kod sustava osiguravanja kvalitete koji primjenjuje odgovarajuće norme[12].

Skupina nezavisnih ocjenitelja mora se sastojati od barem jednog člana s iskustvom u ocjenjivanju dotične tehnologije dizala. Postupak ocjenjivanja mora uključivati inspekciju proizvodnje kod ugraditelja dizala.

O odluci treba obavijestiti ugraditelja dizala. Obavijest mora sadržavati zaključke pregleda i obrazloženu odluku o ocjeni.

3.4. Ugraditelj dizala mora se obvezati na ispunjavanje obveza koje proizlaze iz odobrenog sustava osiguravanja kvalitete i osigurati da se održava na odgovarajući i učinkovit način.

Ugraditelj dizala mora tijelo za ocjenu sukladnosti koje je odobrilo sustav osiguravanja kvalitete obavješćivati o svim namjerama poboljšavanja sustava osiguravanja kvalitete.

Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti predložene promjene i odlučiti zadovoljava li još uvijek tako izmijenjen sustav osiguravanja kvalitete zahtjeve navedene u točki 3.2. ovoga Dodatka ili je potrebno novo ocjenjivanje.

O svojoj odluci mora obavijestiti ugraditelja dizala. Obavijest mora sadržavati zaključke pregleda i obrazloženu odluku o ocjeni.

4. Nadzor za koji je odgovorno tijelo za ocjenu sukladnosti

4.1. Svrha nadzora je provjeriti ispunjava li ugraditelj dizala u potpunosti obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava osiguravanja kvalitete.

2.2. Ugraditelj dizala mora dozvoliti tijelu za ocjenu sukladnosti da u svrhu inspekcije ima pristup lokacijama za proizvodnju, inspekciju, sastavljanje, ugradnju, ispitivanja i skladištenje te mu pružiti sve potrebne obavijesti, posebno:

– dokumentaciju sustava osiguravanja kvalitete,

– zapise o kvaliteti kao što su inspekcijska izvješća, podaci o ispitivanjima, o umjeravanjima, izvješća o osposobljenosti uključenog osoblja, itd.

4.3. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora periodično obavljati nezavisne ocjene kako bi utvrdilo da ugraditelj dizala održava i primjenjuje sustav osiguravanja kvalitete i mora izvješće o nezavisnoj ocjeni dostaviti ugraditelju dizala.

4.4. Dodatno, tijelo za ocjenu sukladnosti može nenajavljeno provesti nadzor kod ugraditelja dizala. Kod takvog nadzora tijelo za ocjenu sukladnosti može provesti ispitivanja, ili je provedeno, u cilju provjere djelotvorne provedbe sustava osiguravanja kvalitete ako je potrebno; mora ugraditelju dizala dati izvješće o nadzoru i, ako je provedeno ispitivanje, izvješće o ispitivanju.

5. Ugraditelj dizala mora, u razdoblju od 10 godina nakon što je proizvedeno posljednje dizalo, čuvati i dati državnim tijelima na uvid:

– dokumentaciju navedenu u stavku 2. točke 3.1. ovoga Dodatka,

– dokumentaciju o poboljšavanju sustava kvalitete navedenu u stavku 2. točke 3.4. ovoga Dodatka,

– odluke i izvješća tijela za ocjenu sukladnosti određena u zadnjem stavku točke 3.4., u točki 4.3. i 4.4. ovoga Dodatka.

6. Svako tijelo za ocjenu sukladnosti mora proslijediti ostalim tijelima za ocjenu sukladnosti relevantne obavijesti o izdanim i povučenim odobrenjima sustava osiguravanja kvalitete.

7. Dokumentacija i prepiska koja se odnosi na postupke osiguravanja kvalitete proizvodnje mora se sastaviti na hrvatskom jeziku ili na službenom jeziku države u kojoj je tijelo za ocjenu sukladnosti osnovano ili na jeziku koji je tijelu prihvatljiv.

[1]Izjava mora biti sastavljena na istom jeziku na kojem je sastavljena uputa za uporabu navedena u Dodatku I, točka 6.1. ovoga Pravilnika i mora biti napisana pisaćim strojem ili tiskana.

[2]Naziv poduzeća, adresa, u slučaju ovlaštenog predstavnika, također navesti naziv poduzeća i adresu proizvođača sigurnosnih komponenta.

[3]Izjava mora biti sastavljena na istom jeziku na kojem je sastavljena uputa za uporabu navedena u Dodatku I točka  6.2. ovoga Pravilnika i mora biti napisana pisaćim strojem ili tiskana.

[4]Naziv poduzeća i adresa.

[5] Ako tijelo za ocjenu sukladnosti  smatra potrebnim može izdati dodatak izvornom  certifikatu o pregledu tipa ili tražiti podnošenje novog zahtjeva

[6]6 Ako tijelo za ocjenu sukladnosti  smatra potrebnim može izdati dodatak izvornom  certifikatu o pregledu tipa ili tražiti podnošenje novog zahtjeva

[7]Norma HRN EN ISO 9001, nadopunjena kad je potrebno kako bi se uzela u obzir posebna obilježja sigurnosnih komponenta.

[8]Norma HRN EN ISO 9001, nadopunjena kad je potrebno kako bi se uzela u obzir posebna obilježja sigurnosnih komponenta.

[9]Norma HRN EN ISO 9001, nadopunjena kada je potrebno kako bi se uzela u obzir posebna obilježja dizala.

[10]Norma HRN EN ISO 9001., nadopunjena kada je potrebno kako bi se uzela u obzir posebna obilježja dizala.

[11]Ispitivanja uključuju ispitivanja ne manje od određenih u Dodatku VI,  točka 4 b.

[12]Norma HRN EN 9001., nadopunjena kada je potrebno kako bi se uzela u obzir posebna obilježja dizala.

Tražilica CADIAL © 2007–2010 FER