Zajedno smo jači !
Nitko ne zna koliko država ima stanova
Da državnom imovinom u Hrvatskoj upravljaju deseci institucija, da nitko precizno ne zna koliko te imovine ima ili kolika je njezina vrijednost nije nikakva novost, ali je pravi "uspjeh" to što u 20 godina vlasti nisu uspjele na jednom mjestu popisati ni sve službene stanove koje država daje na korištenje svojim dužnosnicima, policajcima, carinicima, poreznicima, vojnicima, službenicima i namještenicima. Nakon što je HDSSB u javnost pustio informaciju o tome da je Upravno vijeće Agencije za upravljanje državnom imovinom
(AUDIO) skinulo status službenog stana za stotinjak stanova 23. studenog prošle godine, pokušali smo doznati koliko službenih stanova ima država i koliko ih je dala dužnosnicima ili službenicima na korištenje i pokazalo se: takva evidencija ne postoji najednom mjestu. Nju svako ministarstvo ili institucija vodi za sebe i manje ili više ju je spremna podijeliti s javnošću. Na početku mandata Vlade Ive Sanadera plan je bio stvoriti registar državne imovine, u kojoj će biti popisane sve dionice, udjeli i nekretnine, no to se nije dogodilo. Ambiciozno je izradu registra najavila i Vlada Jadranke Kosor ali u dvije godine on također nije napravljen, a nakon deset mjeseci Vlade Zorana Milanovića registar je još u pripremi. AUDIO u svojoj evidenciji ima 110 stanova u vlasništvu države za službene potrebe, a pravo na korištenje tih stanova imaju saborski zastupnici i ostali državni dužnosnici, dok ostale institucije same vode popis službenih stanova koje daju na korištenje svojim zaposlenima. No, zakon propisuje da u slučaju ukidanja statusa službenog stana i njegove prodaje svako ministarstvo, zavod ili fond moraju dobiti odobrenje Upravnog vijeća AU DIO-a. Zbog toga je Upravno Vijeće AUDIO-a u studenom i donijelo odluku o prodaji 110 stanova Ministarstva pravosuđa, MUP-a, Ministarstva zdravlja, Hidrometeorološkog zavoda, a medu njima je i 35 stanova kojima upravlja sam AUDIO. Nijedan od tih stanova još nije prodan. Ugovori o prodaji. U Ministarstvu pravosuđa su nam odgovorili da je sa 192 stana koja imaju na upravljanju njih 75 izgubilo taj status temeljem odluke Upravnog vijeća iz studenoga prošle godine. Skidanje statusa »za službene potrebe« predloženo je prema službenim očitovanjima tijela pravosudnog i zatvorskog sustava o tome koji su konkretni stanovi potrebni za daljnje ispunjavanje službenih potreba, a koji nisu, kažu u Ministarstvu pravosuđa te dodaju da su u 2011. godini dobili 92 zahtjeva za kupnju stanova, a da su ih 52 proslijedili AUDiO-u kako bi se sklopili ugovori o prodaji. Ministarstvo pravosuđa imalo je 1.512 stanova na upravljanju i sve osim 192 službena stana su prodali u proteklih 20 godina i to uglavnom na obročnu otplatu. Zbog neurednog plaćanja dužnika, Ministarstvo pravosuđa prati urednu otplatu predmetnih stanova, te šalje opomene i pokreće postupke prisilne naplate za navedene stanove. U tom smislu možemo reći da Ministarstvo pravosuđa i dalje upravlja predmetnim stanovima, pojašnjavaju iz tog resora. Ukupna je prodajna cijena tih stanova bila 8,677milijuna eura, odnosno oko 65 milijuna kuna, a iz Ministarstva pravosuđa pojašnjavaju da “stanovi u proteklom razdoblju nisu bili procjenjivani na način kako se to danas radi“ nego se cijena izračunavala prema nizu parametara kao što su godina izgradnje, broj izgrađenih etaža zgrade, zona, položaj u zgradi, amortizacija, a na popust su utjecale i godine staža koje kupac ima. MORH trenutno na upravljanju ima tri tisuće stanova, od čega u prodaju prema Vladinoj odluci iz 2011. godine ide njih 1.900. Dosad je prodano 35 tih stanova i to po ukupnoj cijeni od 6,84 milijuna kuna. MORH je u svibnju odlučio u statusu službenog stana zadržati 145 stanova od kojih je 88 opremljenih. Preostalih 965 stanova koriste nositelji stanarskih prava ili na njih pravo polažu ratni vojni invalidi, branitelji, obitelji poginulih branitelja. Inače, MORH je od 1995. godine prodao 37.012 stanova koje je imao na upravljanju a koji su bili u vlasništvu države. Najveći broj tih stanova prodan je u 1996. i 1997. godini i prema neslužbenim procjenama za njih je država dobila oko dvije milijarde kuna. Carinska uprava je od 27 službenih stanova zatražila skidanje statusa službenog stana za njih 13, a Porezna uprava je od 13 službenih stanova zatražila ukidanje tog statusa za samo jedan stan.
Izvor: Novi list
