Stanom se smatra skup prostorija namijenjenih za stanovanje s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz.
Ostale prostorije u zgradi koje najmoprimac koristi, (garaže, praonica rublja, sušionica rublja i slično) mogu biti predmet ugovora o najmu stana, a za njihovo korištenje se plaća posebna naknada.

Neki poduzetnici odlučili su stan pretvoriti u apartman za kratkoročno iznajmljivanje i ponuditi ga zahtjevnim gostima koji ne vole odsjedati u hotelima. Vlastiti komfor, niže cijene, veći prostor, lokacija - mnogo je razloga zašto se sve više ljudi prilikom putovanja odlučuje za kratkoročni najam stana umjesto hotelskog boravka.

Ova alternativa hotelskog smještaja već je nekoliko godina vrlo popularna u inozemstvu, a u Hrvatskoj se time do prije par godina rijetko tko bavio. Danas je situacija drugačija. Mnogi su prepoznali da postoji interes za takvu vrstu usluga, za ishođenje svih potrebnih dozvola trebalo je nekoliko mjeseci, a za ovo kratko vrijeme koliko se bave iznajmljivanjem, kažu da su reakcije odlične. Sreli su ljude koji uopće nisu bih upoznati s mogućnošću ovakvog tipa smještaja u Zagrebu, te su bih vrlo ugodno iznenađeni. Drugi su pak već odsjedali po sličnim apartmanima u inozemstvu i njihovi dojmovi o našem apartmanu vrlo su pozitivni, što je stvarno ohrabrujuće. Kratkoročni najam apartmana idealan je izbor za one koji žele bolje doživjeti grad. U vlastitom stanu je komotnije, opuštenije i intimnije. Znatno povoljnija cijena privatnog smještaja u usporedbi s hotelskim također pridonosi odluci o kratkoročnom najmu apartmana. Možete pozvati prijatelje, skuhati im kavu ili ih iznenaditi, a za one kojima nije do kuhanja, možete preporučiti najbolji catering u gradu. 

Prema podacima Turističke zajednice grada Zagreba, prosječan broj boravka turista u Zagrebu je dva do tri dana, no mnogi gosti ostaju i duže.Ova alternativa hotelskog smještaja već je nekoliko godina vrlo popularna u inozemstvu, a u Hrvatskoj se time do prije par godina rijetko tko bavio. Danas je situacija drugačija. Mnogi su prepoznali da postoji interes za takvu vrstu usluga, za ishođenje svih potrebnih dozvola trebalo je nekoliko mjeseci, a za ovo kratko vrijeme koliko se bave iznajmljivanjem, kažu da su reakcije odlične. Sreli su ljude koji uopće nisu bih upoznati s mogućnošću ovakvog tipa smještaja u Zagrebu, te su bih vrlo ugodno iznenađeni. Drugi su pak već odsjedali po sličnim apartmanima u inozemstvu i njihovi dojmovi o našem apartmanu vrlo su pozitivni, što je stvarno ohrabrujuće. Kratkoročni najam apartmana idealan je izbor za one koji žele bolje doživjeti grad. U vlastitom stanu je komotnije, opuštenije i intimnije. Znatno povoljnija cijena privatnog smještaja u usporedbi s hotelskim također pridonosi odluci o kratkoročnom najmu apartmana. Možete pozvati prijatelje, skuhati im kavu ili ih iznenaditi, a za one kojima nije do kuhanja, možete preporučiti najbolji catering u gradu. 

Prema podacima Turističke zajednice grada Zagreba, prosječan broj boravka turista u Zagrebu je dva do tri dana, no mnogi gosti ostaju i duže.

Obračun poreza i prireza na najamninu

Mnogi se još uvijek pitaju: biti ili ne biti, prijaviti ili ne prijaviti?
Ukoliko ste već toliko sretni da imate stan ili kuću viška za iznajmljivanje bilo bi pošteno i platiti malo poreza i prireza. Ne previše, samo malo.


Postupak je vrlo jednostavan, ali se ne odnosi na one koji se bave turističkom djelatnošću (iznajmljivanje apartmana i sl.) već samo na fizičke osobe koje iznajmljuju svoje stanove ili kuće drugim fizičkim i/ili pravnim osobama. Kao prvo našli ste podstanara – čestitam to je uvijek najveći problem. Zatim ste besplatno otvorili žiro račun u banci. Žiro račun počinje znamenkama 31…….. dok tekući račun počinje znamenkama 32……… i njega ne možete koristiti za naplatu najamnine. Baš mora biti žiro račun. Naplaćivanje najamnine u gotovini ne dolazi u obzir. Sljedeći korak je potpisivanje ugovora s podstanarima. Ugovorom određujete kolika je mjesečna najamnina i nakon potpisa uzimate barem dva primjerka ugovora i nosite ih u poreznu upravu. Na temelju iznosa koji ste upisali u ugovor porezna uprava će vam izračunati porez na sljedeći način:

Obračun poreza i prireza na najamninu

Ugovorena cijena najma je 1.000,00 kn.

Taj iznos zatim umanjujete za 30% porezno priznatih izdataka odnosno za 300,00 kn.

Od 1.000,00 kuna oduzmemo 300,00 kn i dolazimo do 700,00 kn odnosno do porezne osnovice.

Na tih 700,00 kn plaćamo samo 12% poreza što iznosi 84,00 kn.

I na kraju plaćamo prirez na iznos poreza. Ako imate prebivalište u Zagrebu plaćate prirez od 18% iako možda iznajmljujete stan ili kuću u nekom drugom mjestu gdje nema prireza. 18% od 84,00 kn iznosi 15,12 kn. Ukupno poreza i prireza za platiti 99,12 kn mjesečno.

Nakon što ste prijavili ugovor poreznoj upravi možete očekivati redovne mjesečne uplatnice na iznos od 99,12 kn. Njih možete platiti putem internet bankarstva ili u banci, pošti , FINI ili otvorite trajni nalog.

Još nekoliko važnih napomena. Ukoliko pokušavate biti polu-pošteni i prijaviti manji iznos nego što ste zaista dogovorili s podstanarima porezna uprava ima pravo procijeniti koliko zaista košta m2 najma na toj lokaciji i ukoliko procijene da je iznos premali oni će obračunati porez i prirez na viši iznos i platit ćete više poreza. Ukoliko se držite realnih tržišnih cijena ne bi trebalo biti problema. Na kraju godine niste dužni podnijeti godišnju poreznu prijavu samo zato što ste ostvarili dohodak od najma, ali ako iz nekog drugog razloga podnosite godišnju poreznu prijavu onda naravno morate i to prijaviti.

Prijavom poreza omogućavate podstanarima da oni koriste poreznu olakšicu temeljem plaćene najamnine. Dovoljno im je teško što nemaju svoj stan, a uzimajući u obzir male svote poreza svega 99,12 kn na zarađenih 1.000,00 mislim da zaista više nema dileme s početka teksta.

Na što paziti kada iznajmljujete stan

• Napraviti ugovor sa podstanarima
• Ovjeriti ugovor kod javnog bilježnika (ne moraju doći podstanari)
• Ovjeriti ugovor u Poreznoj upravi 4  

Ako je ugovor na duže vrijeme od godine dana, podstanar (najmoprimac) s njim prijavljuje prebivalište na toj adresi, a ako je kraće, prijavljuje boravište na toj adresi na MUP-u.

Za to mu treba vlasnički list od najmodavca, pa je bolje da i najmodavac to obavi s njim.

Znači, zapravo treba: primjerak ugovora najmodavcu, primjerak ugovora podstanarima, jedan primjerak ide javnom bilježniku, jedan Poreznoj upravi, a jedan MUP-u: 5 primjeraka.

Nakon nekog vremena najmodavcu će doći porezno rješenje sa iznosom poreza koji mora platiti na dohodak od najamnine. Plaća se krajem mjeseca. Taj prihod treba prijaviti i u poreznoj prijavi jednom godišnje. U ugovoru se može dogovoriti depozit za uništenu imovinu, znači npr. kod ulaska u stan daju jednu određenu cifru – kad izlaze, stan se pregledava, i ako je nešto uništeno, vrijednost uništenog se oduzima od te cifre.

Najmodavac može uvesti i klauzulu da ima pravo jednom mjesečno pregledati stan.

Zlu ne trebalo, a ako vidi da su ljudi na mjestu, ne mora to pravo uopće koristiti. Može dogovoriti i da li se smiju držati u stanu kućni ljubimci, i sl…I na kraju plaćamo prirez na iznos poreza. Ako imate prebivalište u Zagrebu plaćate prirez od 18% iako možda iznajmljujete stan ili kuću u nekom drugom mjestu gdje nema prireza. 18% od 84,00 kn iznosi 15,12 kn. Ukupno poreza i prireza za platiti 99,12 kn mjesečno.

Nakon što ste prijavili ugovor poreznoj upravi možete očekivati redovne mjesečne uplatnice na iznos od 99,12 kn. Njih možete platiti putem internet bankarstva ili u banci, pošti , FINI ili otvorite trajni nalog.

Još nekoliko važnih napomena. Ukoliko pokušavate biti polu-pošteni i prijaviti manji iznos nego što ste zaista dogovorili s podstanarima porezna uprava ima pravo procijeniti koliko zaista košta m2 najma na toj lokaciji i ukoliko procijene da je iznos premali oni će obračunati porez i prirez na viši iznos i platit ćete više poreza. Ukoliko se držite realnih tržišnih cijena ne bi trebalo biti problema. Na kraju godine niste dužni podnijeti godišnju poreznu prijavu samo zato što ste ostvarili dohodak od najma, ali ako iz nekog drugog razloga podnosite godišnju poreznu prijavu onda naravno morate i to prijaviti.

Prijavom poreza omogućavate podstanarima da oni koriste poreznu olakšicu temeljem plaćene najamnine. Dovoljno im je teško što nemaju svoj stan, a uzimajući u obzir male svote poreza svega 99,12 kn na zarađenih 1.000,00 mislim da zaista više nema dileme s početka teksta.

Na što paziti kada iznajmljujete stan

• Napraviti ugovor sa podstanarima
• Ovjeriti ugovor kod javnog bilježnika (ne moraju doći podstanari)
• Ovjeriti ugovor u Poreznoj upravi 4  

Ako je ugovor na duže vrijeme od godine dana, podstanar (najmoprimac) s njim prijavljuje prebivalište na toj adresi, a ako je kraće, prijavljuje boravište na toj adresi na MUP-u.

Za to mu treba vlasnički list od najmodavca, pa je bolje da i najmodavac to obavi s njim.

Znači, zapravo treba: primjerak ugovora najmodavcu, primjerak ugovora podstanarima, jedan primjerak ide javnom bilježniku, jedan Poreznoj upravi, a jedan MUP-u: 5 primjeraka.

Nakon nekog vremena najmodavcu će doći porezno rješenje sa iznosom poreza koji mora platiti na dohodak od najamnine. Plaća se krajem mjeseca. Taj prihod treba prijaviti i u poreznoj prijavi jednom godišnje. U ugovoru se može dogovoriti depozit za uništenu imovinu, znači npr. kod ulaska u stan daju jednu određenu cifru – kad izlaze, stan se pregledava, i ako je nešto uništeno, vrijednost uništenog se oduzima od te cifre.

Najmodavac može uvesti i klauzulu da ima pravo jednom mjesečno pregledati stan.

Zlu ne trebalo, a ako vidi da su ljudi na mjestu, ne mora to pravo uopće koristiti. Može dogovoriti i da li se smiju držati u stanu kućni ljubimci, i sl…I na kraju plaćamo prirez na iznos poreza. Ako imate prebivalište u Zagrebu plaćate prirez od 18% iako možda iznajmljujete stan ili kuću u nekom drugom mjestu gdje nema prireza. 18% od 84,00 kn iznosi 15,12 kn. Ukupno poreza i prireza za platiti 99,12 kn mjesečno.

Nakon što ste prijavili ugovor poreznoj upravi možete očekivati redovne mjesečne uplatnice na iznos od 99,12 kn. Njih možete platiti putem internet bankarstva ili u banci, pošti , FINI ili otvorite trajni nalog.

Još nekoliko važnih napomena. Ukoliko pokušavate biti polu-pošteni i prijaviti manji iznos nego što ste zaista dogovorili s podstanarima porezna uprava ima pravo procijeniti koliko zaista košta m2 najma na toj lokaciji i ukoliko procijene da je iznos premali oni će obračunati porez i prirez na viši iznos i platit ćete više poreza. Ukoliko se držite realnih tržišnih cijena ne bi trebalo biti problema. Na kraju godine niste dužni podnijeti godišnju poreznu prijavu samo zato što ste ostvarili dohodak od najma, ali ako iz nekog drugog razloga podnosite godišnju poreznu prijavu onda naravno morate i to prijaviti.

Prijavom poreza omogućavate podstanarima da oni koriste poreznu olakšicu temeljem plaćene najamnine. Dovoljno im je teško što nemaju svoj stan, a uzimajući u obzir male svote poreza svega 99,12 kn na zarađenih 1.000,00 mislim da zaista više nema dileme s početka teksta.

Na što paziti kada iznajmljujete stan

• Napraviti ugovor sa podstanarima
• Ovjeriti ugovor kod javnog bilježnika (ne moraju doći podstanari)
• Ovjeriti ugovor u Poreznoj upravi 4  

Ako je ugovor na duže vrijeme od godine dana, podstanar (najmoprimac) s njim prijavljuje prebivalište na toj adresi, a ako je kraće, prijavljuje boravište na toj adresi na MUP-u.

Za to mu treba vlasnički list od najmodavca, pa je bolje da i najmodavac to obavi s njim.

Znači, zapravo treba: primjerak ugovora najmodavcu, primjerak ugovora podstanarima, jedan primjerak ide javnom bilježniku, jedan Poreznoj upravi, a jedan MUP-u: 5 primjeraka.

Nakon nekog vremena najmodavcu će doći porezno rješenje sa iznosom poreza koji mora platiti na dohodak od najamnine. Plaća se krajem mjeseca. Taj prihod treba prijaviti i u poreznoj prijavi jednom godišnje. U ugovoru se može dogovoriti depozit za uništenu imovinu, znači npr. kod ulaska u stan daju jednu određenu cifru – kad izlaze, stan se pregledava, i ako je nešto uništeno, vrijednost uništenog se oduzima od te cifre.

Najmodavac može uvesti i klauzulu da ima pravo jednom mjesečno pregledati stan.

Zlu ne trebalo, a ako vidi da su ljudi na mjestu, ne mora to pravo uopće koristiti. Može dogovoriti i da li se smiju držati u stanu kućni ljubimci, i sl…

• Pret
• Sljedeće