Sindrom bolesne zgrade je relativno nov pojam, a definirala ga je Svjetska zdravstvena zajednica. Karakteristično za ovaj sindrom je da se simptomi pojavljuju vezano za boravak u određenoj zgradi, kaže dr. Darko Manestar

Sindrom bolesne zgrade relativno je nov medicinski termin. Cijeli niz kroničnih zdravstvenih problema javlja se u zgradama koje su neadekvatno građene i održavane, a posebno u uredima sa zatvorenom mikroklimom. O spomenutom novom problemu razgovarali smo s dr. Darkom Manestrom,

pročelnikom katedre za otorinolaringologiju, savjetnikom pri Klinici za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata, koji je članak o toj temi napisao u priručniku »Vodič s korisnim savjetima za stanovanje« koji priprema Koordinacija udruga stanara, a koji bi trebao izaći početkom sljedeće godine.

Što je to sindrom bolesnih zgrada ili SBS? Je li na pomolu nova »boleština«, uvriježeni medicinski termin ili možemo govoriti o još uvijek nepotvrđenom sindromu?

– Postoji sindrom bolesne zgrade. Ili SBS (Sick Building Syndrome). Znam da postoje bolesna živa bića i biljke. Znam tko ih liječi. Kakve veze imamo s bolesnim zgradama? Uzimajući podatke od mnogih mojih pacijenata, dugo nisam nalazio razloge za neke simptome.


Sindrom bolesne zgrade je relativno nov pojam, a definirala ga je Svjetska zdravstvena zajednica. Karakteristično za ovaj sindrom je da se simptomi pojavljuju vezano za boravak u određenoj zgradi, a poboljšavaju se ili prestaju nakon što oboljeli napusti zgradu, za vikend ili za vrijeme godišnjeg odmora.


Pretjerani rad

Suprotno tome, prema nekim istraživanjima SBS pak ne postoji jer simptomi uzrokovani SBS-om, a to su umor, iscrpljenost, mučnina, iritiranost očiju i glavobolja, primjerice, prema tim analizama nemaju nikakve veze sa zgradom u kojoj recimo radite, već s prirodom posla koji obavljate. To mišljenje popraćeno je jedinim istraživanjem koje je provedeno na 4.000 zaposlenika između 42 i 62 godine koji su radili u 44 objekta u Londonu. Navedne simptome imali su i zaposlenci koji rade u malim zgradama, na selu, u prirodi, ako su obavljali sličan posao i u jednakoj količini. Prema tim istraživanjama, zaključak je da je SBS ipak samo sindrom pretjeranog rada i stresa s kojim se radnici svakodnevno suočavaju.


Vjerujete li vi u SBS?

– Ja ću to dogovoriti ovako: uvijek se sjetim nekih pacijenata koji su posjetili specijalističku otorinolaringološku ambulantu u kojoj radim. Tužili su se na umor, glavobolju, crvenilo i suzenje očiju, nadražajni kašalj, svrbež kože, manjak koncentracije, depresivno raspoloženje, promjenu osjeta mirisa. preporučio sam simptomatsku terapiju. Ako su simptomi nestali, bili smo sretni i pacijenti i ja, ali više puta sam bio nemoćan. Simptomi su uobičajeni za različita zdravstvena stanja. Jedna pacijentica mi je rekla da su smetnje počele kad se njihov ured preselio u drugi objekt, druga pacijentica je navela da su smetnje prestale kad se preselila u svoju kuću. Mislio sam da svatko ima pravo na svoje mišljenje. Nisam povezivao smetnje i neuspjeh moje terapije s mjestom boravka, odnosno stanovanja. Za postavljanje dijagnoze važno je povezati se s osobama koje borave u određenoj zgradi duže vremena.



Gusta naseljenost

Koje bolesti uzrokuje sindrom bolesnih zgrada? Kako ćemo uopće znati da bolujemo od tog sindroma? Koji su uopće simptomi?

– Sindrom nezadovoljstva popraćen je nespecifičnim osjećajima kod ljudi koji žive u gusto naseljenim zgradama. Kao glavni simptomi SBS-a najčešće se navode iritacija sluznice i kože, kašalj i suhoća grla, kronični konjunktivitis, začepljenost nosa, kihanje, šmrcanje te upala sinusa s vegetativnim smetnjama kao što su glavobolje i umor, ali i depresije i klonulost. Glavobolje su tenzijske prirode, zbog uredskog rada s prisilnim položajemu ruku te je upitno njihovo povezivanje sa zgradom, već prije svega s uvjetima radnog mjesta.

Nekad su govorili da u prosjeku dnevno radimo četiri sata. Rad za računalom, u udobnim uredima, zaštićenima od kiše, vjetra i sunca, san je mnogih koji nemaju takav posao. Što se promijenilo? Nekad je bilo nezamislivo nositi posao kući, eventualno se donijela jedna torba spisa. Danas u prenosnom računalu nosimo posao 24 sata, u svakoj pauzi bez obzira na dane u tjednu, bez obzira na noć i dan. Za posljedice takvog rada naziv će biti neka druga engleska kratica.


Vlasnik dolazi - treći

Koje dobne skupine su najugroženije?

– Najugroženije su dobne skupine koje su u radnom odnosu. Međutim, stanari provode do 90 posto vremena u unutrašnjem prostoru stana, poslovne zgrade, a mala djeca, stari ljudi i bolesnici su osjetljiviji na onečišćenja.

Kako ćemo znati da zgrada, odnosno naši stambeni kvadrati u kojima živimo, nisu dobri za naše zdravlje?

– Čuli ste za izreku da se nova zgrada iznajmljuje neprijatelju, kasnije prijatelju, a onda se useljava vlasnik. Bolesna zgrada je ona u kojoj se više od 20 posto osoba koje borave u njoj tuže na simptome koji prestaju kada ju napuste. SBS može biti prouzročen lošim grijanjem, lošom ventilacijom, klimom, kemijskim parama, plijesnima koje nalazimo u neodržavanim stanovima, gdje su samo promijenjeni prozori ( PVC i izo stakla) i time se postiglo idealnije brtvljenje. Ali nedostaje »prirodno« prozračivanje koje je omogućavala stara drvena stolarija.


Znači li to da se trebamo vratiti modelima življenja koje su prakticirali naši preci – naše bake i djedovi. Graditi kuće od kamena, živjeti u predgrađu, kupovati drveni namještaj, grijati se na drva, a vrućinu ljeti ublažavati – u dubokoj hladovini vrta?

– Odgovor na ovo pitanje daje potražnja za nekretninama koje su građene prije 100 godina, a sada se rekonstruiraju, novim materijalima i posebno konstruiranim klima uređajima. Cijene takvih nekretnina su daleko iznad cijene zgrade označene kao SBS. Problem je da takve zgrade treba rekonstruirati građevinska struka, ogoljeti do kostura, promijeniti sve instalacije, koristiti nova tehnološka rješenja. Nema smisla da u starom stanu podove pokrijete parketom ili tepisima, oličite sve vlažne zidove ili ih pokrijete gipsanim pločama da se ne vidi vlaga. Takozvane jeftine rekonstrukcije su na koncu jako skupe. Postoji mogućnost da vam procuri kanalizacija ili cijev iz susjedova stana koji je radio rekonstrukciju na svoju ruku, a stanuje iznad vas.

Za SBS se obično kaže da obuhvaća cijeli niz sa zgradom povezanih čimbenika – fizičkih, kemijskih, bioloških i psiholoških. O čemu je zapravo riječ?

– Treba uzeti samo »susjedsku« anamnezu s podacima, odnosno vidjeti da li i susjedi ili suradnici imaju takve smetnje. Provjeriti kakav je građevni materijal zgrade, kakve su njezine instalacije, namještaj, uređenje, ventilacija, čišćenje, odnosno grijanje. Puši li se u prostoru, provode li se mjere suzbijanja nametnika te je li objekt blizu ispušnih plinova? Zašto je važno što udišemo? Potrebno nam je 10 puta više zraka nego vode i hrane. Dišni put je glavni izvor onečišćenja. U zraku ima više od 70.000 otrovnih sastojaka. Mislite da sam pretjerao. Zbrajajmo. To je smjesa s više od 4.000 štetnih sastojaka od kojih su većina »nadražljivci«, a tu je i kancerogeni dim cigareta. Izgaranjem nastaje ugljikov monoksid, sumporni oksidi, dušikovi oksidi, respirabilne čestice.

Nadalje, kada pogledate fasade zgrada koje se nalaze u centru grada, uz prometnicu, uočit ćemo koliko su one, posebice u prizmelju, crne. Kakva su nam tek onda pluća? Nadalje, ako je filter cigarete tamnosmeđ, kakva je tek onda površina plućnih alveola. Formaldehid i razna otapala su, uz pušenje, glavni uzrok raka dišnih puteva. Do najdubljih dijelova dišnog sustava dolaze čestice manje od tri mikrona. Bakterije, virusi, plijesni, grinje, gljivice, biološki su uzroci zdravstvenih smetnji.


Kuća i okolina

Ali tu treba spomenuti i utjecaj buke. Tim znanstvenika u Baselu došao je do zaključka da ljudi koji žive blizu prometnih zračnih luka imaju puno veći rizik za različite bolesti srca i krvnih žila nego li ljudi koji žive u mirnijem susjedstvu. Kuća može biti »zdrava«, ali je u »bolesnoj« bučnoj okolini. Rizik za srčani udar 50 posto je veći kod ljudi koji su izloženi razini buke od 60 decibela tijekom 15 ili više godina. Inače, oni koji žive blizu zračne luke neprestano su izloženi razini buke koja premašuje 100 decibela. Utjecaj buke se može smanjiti dobrom građevnom stolarijom, izostaklima, boravkom u prostorijama koje nisu uz izvor buke. Buka može utjecati na san. Nedostatak sna može smanjiti gustoću sive tvari mozga, u područjima odgovornim za donošenje odluka. Neprospavana noć može izazvati inzulinsku rezistenciju u zdravih osoba, odnosno potaknuti otpornost na inzulin, sastavni dio dijabetesa tipa 2. Odrasle osobe za održavanje dobrog zdravlja trebaju od 7 do 9 sati sna. Redoviti nedostatak sna povećava rizik od zdravstvenih problema. Stradat će refleksi, što je posebno opasno za vozače. Ako ostanete budni 24 sata u komadu, sposobnosti su vam jednake kao da u krvi imate više od 0,5 promila alkohola.


Izvor: Novilist.hr / Autor: Ljiljana Hlača

• Pret
• Sljedeće