U Hrvatskoj treba energetski obnoviti 80 posto građevina,što bi moglo biti spas za domaće građevinare.Da bi se u stanovima postigla željena energetska ušteda od 30 do 50 posto, osim obnove fasade treba zamijneniti i prozore. Na euro uložen u energetsku obnovu državi se vraća 5 eura.

U minulih 5-6 godina na stotinjak riječkih zgrada obnovljene su fasade, što je više nego u svim ostalim hrvatskim gradovima zajedno.  Riječanima je jasno da ulaganjem u toplinsku izolaciju smanjuju troškove grijanja( i hlađenja), a istodobno povećavaju vrijednost svoje nekretnine. Samo u središtu Rijeke obnovljeno je 25 zgrada kje su zaštićeni spomenici kuture, i to dijelom sredstvima od spomeničke rente.Uglavnom je riječ o energetskoj obnovi fasada, sa postavljanjem izolacijskih materijala - stiropora ili kamene vune, debljine od 5 do čak 14 centimetara. Najviše zgrada obnovljeno je na Gornjoj i Donjoj Vežici, Turniću, Zametu i Kantridi. Na većini tih zgrada bile su fasade od  jumpet žbuke, koja je korištena u graditeljstvu prije pedesetak  godina, kao dobar protupožarni i toplinski izolator. Obzirom da jumpet žbuka sadrži azbest, sanaciju fasade trebaju obaviti radnici osposobljeni i za rukovanje tim materijalom opasnim po ljudsko zdravlje. 

Stanari zgrada koji su se odlučili samo na bojenje fasade, bez postavljanja izolacije, poput stanara jednog 14-katnog vežičkog nebodera, što ih je koštalo nemalih 400 000 kuna, sada misle da su ipak  trebali ući u veću investiciju, te staviti fasadu sa izolacijom, što bi im se vratilo kroz smanjenje troškova grijanja, te pomenuto povećanje tržišne cijene njihovih stanova. Stotinjak metara dalje od tog „ušminkanog“ nebodera, u tijeku je obnova također 14-katnog nebodera( Z.Kučića 13 ), na kojemu se privodi kraju postavljanje izolacija od kamene vune debljine čak 14 centimetara. To je najdeblja izolacija koja je ikada postavljena na neku zgradu u Hrvatskoj. Fasada  tog nebodera na pojedinim  mjestima bila je u toliko lošem stanju, da je kiša kroz zidove prodirala u stanove. NOva fasada stanare košta 2,2 milijuna kuna, za što su digli kredit, a 500 000 kuna dobili su od Fonda za energetsku učinkovitost, temeljem natječaja za sufinanciranje, koji je i uvjetovao pomenutu debljinu izolacije. Da bi isfinacirali ovaj neimalo jeftin zahvat, stanari plaćaju pričuvu od 5,50 kuna po metru četvornom. Izvođenje ove sanacije stanari su povjerili tvrtki Jukić-dam iz Sinja, čija je ponuda bila za 1,5 milijuna kuna niža od ponuda drugih građevinara, uz desetogodišnje jamstvo na izvedbu radova.

Početkom prošle godine na Kantridi je energetski obnovljen neboder (Pionirska 2), za čiju su obnovu stanari dobili 180 000 kuna nepovratnih sredstava od Europske investicijske banke (EIB), a radilo se o sredstvima namijenjenim financiranju projekata za uštedu energije i smanjenja emisije ugljičnog dioksida. Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u 8 energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G, s tim da A+ znači energetski najpovoljniji razred, a G najnepovoljniji. U Našoj zemlji 80 posto građevina ne zadovoljava propise o toplinskoj zaštiti, te ih je potrebno obnoviti. To je prrilika za spas naših građevinskih tvrtki, koje na sebe vežu i niz drugih djelatnosti. U Njemačkoj su kroz obnovu 1,3 milijuna stanova otvorili 345 000 radnih mjesta.

• Pret
• Sljedeće