Zajedno smo jači !
I TO JE MOGUĆE U istoj zgradi jedan stan na rubu zakona, a drugi savršeno energetski učinkovit
Doznajte kako u samo pola sata možete uštedjeti veliku svotu, ali samo ako vam provjeru obave vjerodostojni stručnjaci
Niti pola sata nije trajao energetski pregled stana 73-godišnjeg umirovljenog pravnika i predstavnika stanara Matana Krešića na prvom katu zgrade u Vodnikovoj 10 u Zagrebu. Osam dana mu je trebalo da iz arhiva, s obzirom na to da je zgrada sagrađena 1926., dobije tlocrt zgrade, što je stručnjacima olakšalo posao.
Laserski tlocrt
Sa stručnjacima tvrtke Riteh, koja se jedina bavi energetskim pregledima, izradom certifikata te izračunima potrošnje i prijedlozima za smanjenje troškova energije na području cijele Hrvatske, obišli smo dva stana u toj zgradi. Radilo se uistinu o ekstremima. Prvi stan u vlasništvu umirovljenika Krešića ne samo da je bio energetski potpuno neučinkovit, nego je “plesao” na rubu zakona. Prvo je građevinski inženjer Željko Surjan s pomoću laserskog daljinomjera, male crne napravice koju je stavio na pod, ustanovio da se nacrt tlocrta poklapa sa stvarnim dimenzijama stana. Na stropu su se pojavile neke crvene točkice, a uređaj je odmah pokazao duljinu, širinu, visinu, odnosno obujam prostorije.
Ali, onda su počeli problemi.
- Pogledaj ovaj sustav grijanja vode u kuhinji. Nema izvoda! Ovaj tip bojlera odavno je zabranjen. To je opasno po život - pozvao je Silvestar Šantak, inženjer strojarstva, svog kolegu. Vlasnik je, objasnili su nam stručnjaci, ishodio privremenu dozvolu za taj bojler, ali mora ga što prije promijeniti.
Za oko im je ubrzo zapela i stara fasadna plinska peć u kuhinji, koja je grijala cijeli Krešićev stan od 56 četvornih metara.
- Gospodine, ova vam peć strašno guta plin, a ne može zagrijati sve prostorije. Razmislite o uvođenju radijatora - poručio mu je Mladen Bešević, direktor Riteha za Zagreb. - Meni je peć dobra - odgovorio je vlasnik.
Prijedlog za uštedu
- Ali znate li da je potpuno neučinkovita. Grije vam kuhinju i blagovaonicu, ali vrlo slabo ostale prostorije. K tome je smještena ispod prozora, koji su dotrajali i kroz koje izlazi barem 40% topline. Uštedjet ćete s centralnim grijanjem - odgovara mu Bešević.
- Da, ali znate... Novac - uz smiješak odgovara starac, trljajući kažiprst i palac. Pitamo ga koliki mu je prosječni račun za grijanje tijekom zime. Odgovor nas je šokirao: 800 kuna mjesečno! Za samo 56 kvadrata.
- Koliko bi koštalo da gospodin uvede centralno grijanje za ovoliki stan - pitamo direktora Beševića.
- Oko 15 do 20 tisuća kuna - odgovara nam Bešević. Ok, možda gospodin ima neke druge prioritete. Tvrtke za energetski pregled ništa ne naređuju, ne uvjetuju. Samo predlažu.
Od G do A+
Ali svaku žarulju koja nije štedna, svaki star kućanski aparat, svaki loš sustav grijanja, izvode vode, puknutu cijev, lošu izolaciju zidova, stare prozore, sve to ovi stručnjaci pomno pregledavaju i zapisuju stanje koje će utjecati ne krajnju ocjenu. I obrnuto.
A ocjene se kreću od A +, što u Hrvatskoj mogu dobiti jedino pasivni, energetski samodostatni stambeni objekti kojih je možda desetak, do najniže G razine, što je ocjena koju će dobiti, kako se kaže, “vila propuh”.
Susjedni stan je bio sušta suprotnost. Vlasnika nije bilo, ali su ključeve dali predstavniku stanara. Moderni sustav za grijanje stana i vode, odnosno bojler, te radijatori koji su imali čak i termostatski ventil. Još da imaju i razdjelnik topline, što će uskoro po zakonu morati svi, bili bi savršeno štedljivi izvori topline. Protočni bojler u kuhinji. Svi prozori su od izostakla, a samo jedna žarulja nije bila štedna. Iznutra je, odmah su primijetili, sve izolirano knaufom. Pregled pećnice, vešmašine i drugih kućanskih aparata također je iznenadio inženjere: svi su imali certifikat s ocjenom A ili B, što znači da troše izuzetno malo energije.
- Ovo je već mnogo, mnogo bolje - zaključili su.
Pomoć za fasadu
Nakon toga je uslijedio pregled pročelja cijele zgrade. S ulične strane se, kažu ovi certifikatori, ne smije mijenjati izolacija, osim uz dopuštenje Zavoda za zaštitu spomenika kulture, ali s unutarnje, dvorišne strane dočekala ih je grozota. Gola cigla s ponekim ostacima fasade koja samo što ne padne nekome na glavu.
- Evo, kada dobiju energetski certifikat, mogu komotno, bez obzira na stanje zgrade, zajednički zatražiti od Fonda za energetsku učinkovitost 40 posto novca za obnovu fasade - tvrdi Bešević.
